Početak 2026. donosi paket promjena koje će osjetiti različite skupine na tržištu rada – od radnika na najnižim plaćama, preko studenata koji rade preko posrednika, do umirovljenika koji se vraćaju (ili ostaju) u svijetu rada. Za radnička prava 2026. će biti itekako važna - u najavi su izmjene Zakona o radu.
Najopipljivija promjena je minimalna plaća. Vladinom uredbom minimalna bruto plaća za 2026. utvrđena je na 1.050 eura i primjenjuje se od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. To je brojka koja “vuče” i druge iznose u sustavu, jer se na minimalac vežu razne formule i pragovi.
Primjerice, iz minimalne plaće računa se minimalna studentska satnica, pa njezin rast automatski podiže i donju granicu za studentske poslove. Minimalac je pritom postavljen za puno radno vrijeme, a kod nepunog radnog vremena iznos se razmjerno prilagođava satima rada.
Za poslodavce to u praksi znači da moraju revidirati obračune i interne platne razrede gdje god postoji “klizanje” prema minimalcu, jer se promjena često prelije i na plaće odmah iznad najnižeg praga.
Umirovljenici: širi prostor za rad – i to do punog radnog vremena, ali uz pola mirovine
Jedna od većih promjena, o kojoj se u zadnjim danima 2025. mnogo pisalo, odnosi se na umirovljenike. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025) uvodi mogućnost da korisnici određenih mirovina s navršenih 65 godina mogu raditi dulje od polovice punog radnog vremena (što uključuje i puno radno vrijeme), a da pritom primaju 50% mirovine.
To je pomak u odnosu na dosadašnje pravilo koje je većini korisnika mirovina omogućavalo rad do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine. U praksi to znači da se država, suočena s manjkom radne snage i niskim mirovinama, sve otvorenije oslanja na “aktiviranje” starijih – ali uz jasnu granicu: kod punog radnog vremena isplata mirovine ide u prepolovljenom iznosu, a detalji ovise o vrsti mirovine i statusu korisnika.
Uz rad uz mirovinu, paket mirovinskih mjera koji se primjenjuje od početka 2026. donio je i korekciju ranijih penalizacija: prijevremenim umirovljenicima ukida se trajno umanjenje mirovine nakon što navrše 70 godina, a HZMO najavljuje preračun po službenoj dužnosti (bez posebnog zahtjeva).
Istodobno su promijenjeni mirovinski faktori pa rastu invalidske mirovine, povećava se najniža mirovina, a mijenja se i način usklađivanja mirovina kroz formulu koja kombinira cijene i plaće. Uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, čiji se iznos veže uz godine staža, a Vlada ga svake godine utvrđuje prije isplate u prosincu.
Studentski rad: minimalna satnica raste, a pravila o uvećanjima ostaju
Studenti od 1. siječnja 2026. dobivaju novi službeni minimalac po satu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je odluku prema kojoj minimalna naknada za studentske poslove u 2026. iznosi 6,56 eura neto po satu.
Važno je podsjetiti da se minimalna satnica ne određuje “od oka”, nego po formuli iz Zakona o obavljanju studentskih poslova: minimalna naknada po satu računa se tako da se iznos minimalne bruto plaće podijeli sa 160, a ministar potom svake godine donosi odluku o konkretnom iznosu.
I dalje vrijedi i pravilo koje mnogi poslodavci (i studenti) zaborave: student ima pravo na 50% uvećanja naknade za sate rada blagdanom, noću, prekovremeno i nedjeljom. Dakle, minimalac je minimum – a za “posebne sate” mora ići više.
Zakon također precizira i naknade posredniku (studentskom centru/servisu) koje se obračunavaju na neto naknadu studenta: 12% za troškove posredovanja i poboljšanje studentskog standarda te dodatnih 0,5% za financiranje studentskih aktivnosti.
Porezni pragovi: studentima se mijenja način računanja neoporezivog godišnjeg iznosa, ali roditelji i dalje paze na 3.600 eura
S porezne strane, od Nove godine se primjenjuje i novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 157/2025), koji mijenja način kako se gleda oporezivanje primitaka učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga.
Pravilnik uvodi da se predujam poreza računa na primitak iznad propisanog godišnjeg iznosa, koji se sastoji od iznosa iz članka 6. (za studente/učenike – koeficijent je postavljen na “godišnje 8,00”), i godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz Zakona.
Kako je osnovni osobni odbitak 600 eura mjesečno (odnosno 7.200 eura godišnje), “godišnje 8,00” praktično vodi do praga neoporezivih primitaka koji se u praksi komunicira kao 12.000 eura godišnje.
Međutim – i to je ključni “zaplet” svake godine – taj porezni prag nije isto što i prag za status uzdržavanog člana. Porezna uprava i dalje jasno kaže: uzdržavani član je osoba čiji ukupni primici (oporezivi, neoporezivi i drugi koji se ne smatraju dohotkom) ne prelaze 3.600 eura godišnje (šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka).
To je razlog zašto se roditeljima može dogoditi neugodna korekcija poreza ako student zaradi više od toga, čak i ako studentska zarada u poreznom smislu “stane” u širi neoporezivi okvir.
Doprinosi: nove osnovice za 2026. utječu na obračune, posebno kod samostalnih djelatnosti
Za poslodavce, obrtnike i sve koji prate obračune, bitna je i Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2026. godinu (NN 150/2025). Ona donosi nove iznose koji se koriste u različitim situacijama obračuna doprinosa.
Među ključnima su najniža mjesečna osnovica 757,34 eura, najviša mjesečna osnovica 11.958,00 eura i najviša godišnja osnovica 143.496,00 eura.
Što nas još očekuje u 2026.
Iako je 1. siječnja donio niz već važećih pravila, 2026. nosi i ono što je tek u pripremi. U prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti najavljene su izmjene Zakona o radu u prvom tromjesečju 2026., i to s tri jaka naglaska: preuzimanje EU pravila o transparentnosti plaća, preuzimanje Direktive (EU) 2024/2831 o radu putem digitalnih platformi, te dodatno usklađivanje pravila o prenošenju godišnjeg odmora (u smjeru prakse Suda EU i Konvencije MOR-a br. 132).
U istom planu najavljene su i izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, dijelom zbog “peglanja” prakse i usklađivanja evidencija (JEER i povezani pravilnici).
Foto: Pexels
Preporučite članak: