Isključite li se uistinu kada odete s posla? Kada ste posljednji put bili na telefonu ili odgovarali na poruke i službene mailove izvan radnog vremena? Direktiva o pravu na isključenje mogla bi tome stati na kraj. No, put do pune primjene može potrajati i do šest godina.
Broj zaposlenih koji barem dio vremena rade na daljinu udvostručio se od 2019. pa je 2024. godine jedna od pet osoba u EU-u (20,3 %) radila od kuće. Digitalni alati donijeli su fleksibilnost, ali su istodobno stvorili očekivanje stalne povezanosti.
U četiri najveće države proučene Eurofoundovom anketom – Belgiji, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj – više od 80 % radnika prima poslovne poruke izvan radnog vremena barem nekoliko puta tjedno, a gotovo tri četvrtine kontaktiraju kolege ili nadređeni gotovo svakodnevno.
Devet od deset ispitanih na takve poruke odgovori, a četvrtina odgovara na svaku. Gotovo polovica redovito radi više sati od ugovorenoga, najčešće kako bi završila zadatke koje nije stigla tijekom radnog vremena.
Zdravlje nam je ugroženo!
Postojanje politike prava na isključenje samo po sebi još ne smanjuje broj poruka izvan radnog vremena, ali radnici u poduzećima koja tu politiku provode rjeđe rade neplaćene dodatne sate i prijavljuju veći osjećaj kontrole nad vremenom. Istraživanje je pokazalo da su najčešće poduzete mjere automatsko brisanje mailova tijekom odmora i blokiranje e-pošte u određenim satima, dok su treninzi za menadžere rjeđi.
Mentalno zdravlje dodatni je motiv za reguliranje stalne dostupnosti. Eurobarometar iz 2023. otkrio je da je 46 % građana EU-a u prethodnih 12 mjeseci iskusilo emocionalne ili psihosocijalne probleme poput depresije ili tjeskobe. Procjene su da mentalne bolesti Europu godišnje stoje oko 240 milijardi eura, od čega 136 milijardi otpada na izgubljenu produktivnost i odsutnost s posla.
U Hrvatskoj je istraživanje na 567 zaposlenika pokazalo da preopterećenost informacijama i visoki radni zahtjevi izravno povećavaju rizik od sagorijevanja - Morić Milovanović & Cvjetković (2024.)
Istraživanje Hrvatske komore medicinskih sestara upozoravaju na visoku emocionalnu iscrpljenost medicinskih sestara, osobito u velikim urbanim centrima. Čak 65 % ispitanica je “često ili uvijek” emocionalno/fizički iscrpljeno. Njih 45 % redovito osjeća “izgaranje” koje je izraženije u bolnicama nego u domovima zdravlja.
Stručnjaci stoga predlažu jasno definirana razdoblja tišine, tehnička rješenja poput odgođenog slanja poruka, sustavno praćenje dobrobiti zaposlenika, edukaciju rukovoditelja te kolektivne ugovore koji kod prekoračenja radnog vremena predviđaju slobodne dane ili naknadu.
Dug je put do direktive
Europska komisija pokrenula je zato drugu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima o uvođenju prava radnika na isključenje i o pravednom radu na daljinu. Cilj je prikupiti stajališta o tome kako smanjiti rizike kulture stalne dostupnosti i jamčiti kvalitetne uvjete za rad od kuće, uključujući jednak tretman, pristup opremi, zaštitu podataka, nadzor te sigurnost i zdravlje na radu.
Savjetovanje će trajati do 6. listopada 2025., nakon čega socijalni partneri mogu pokrenuti pregovore; ako to ne učine, Komisija će, uz poštovanje nacionalnih nadležnosti, razmotriti europsku regulativu.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) smatra da taj proces mora brzo dovesti do direktive koja će osigurati da nove radne prakse ne budu štetne za radnike.
"Osobe koje redovito rade od kuće šest su puta sklonije raditi u slobodno vrijeme, a poslodavci sve češće koriste nametljive alate umjetne inteligencije za nadzor radnika, što je vjerojatno nezakonito", stoji u priopćenju ETUC-a.
Od današnjeg savjetovanja do pune primjene direktive može proteći između pet i šest godina, ovisno o brzini pregovora socijalnih partnera, političkim prioritetima nove Komisije i dinamici u Parlamentu i Vijeću.
Foto: Europska komisija, Pexels
Preporučite članak: