Direktivu koja bi trebala promijeniti praksu u kojoj poslodavci često skrivaju iznose plaća, a radnice i radnici u pregovore o poslu ulaze bez osnovne informacije, koliko bi za taj posao trebali biti plaćeni, Hrvatska nije provela.
Članice Europske unije imale su više od tri godine da u nacionalna zakonodavstva prenesu Direktivu o transparentnosti plaća. Rok je istekao 7. lipnja 2026., no prema analizi Europske konfederacije sindikata (ETUC), samo su tri države – Slovačka, Italija i Litva – na vrijeme ispunile tu obvezu. Hrvatska je među državama koje nisu objavile ni nacrt zakona ni jasan vremenski okvir provedbe.
Hrvatska nije odbila provedbu Direktive o transparentnosti plaća, ali ju nije ni provela. Iako su radne skupine formalno osnovane, nacrt zakona nije javno objavljen, javno savjetovanje nije provedeno prije isteka roka, a Vlada je propustila vlastiti plan da izmjene Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova uputi u proceduru već u prvom tromjesečju 2026. Rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo istekao je 7. lipnja 2026.
Za radnice i radnike to nije tehničko pitanje usklađivanja s europskim pravom, nego pitanje vrlo konkretnih radnih prava. Direktiva o transparentnosti plaća trebala bi promijeniti praksu u kojoj poslodavci često skrivaju iznose plaća, a radnice i radnici u pregovore o poslu ulaze bez osnovne informacije – koliko bi za taj posao trebali biti plaćeni.
Iznos plaće već u oglasu za posao
Direktiva predviđa da poslodavci već u oglasu za posao ili prije razgovora moraju navesti početnu plaću ili raspon plaće za radno mjesto. Također im se zabranjuje da kandidatkinje i kandidate pitaju koliko su zarađivali na prethodnom poslu. Ta je odredba važna jer se ranija potplaćenost, osobito kod žena i radnika u slabije plaćenim sektorima, često prenosi iz jednog radnog odnosa u drugi.
Radnice i radnici trebali bi dobiti i pravo na informacije o vlastitoj plaći te o prosječnim plaćama radnika koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti, razvrstano po spolu. To znači da bi se lakše moglo utvrditi postoje li neopravdane razlike u plaćama među zaposlenima koji rade usporedive poslove.
Jedna od važnih promjena je i zabrana klauzula tajnosti plaća. Poslodavci više ne bi smjeli radnicima ugovorima, pravilnicima ili internim praksama zabranjivati da međusobno razgovaraju o plaćama. Upravo je tajnost plaća jedan od mehanizama koji poslodavcima daje prednost u pregovorima, dok radnicama i radnicima otežava da prepoznaju jesu li potplaćeni ili diskriminirani.
Direktiva želi smanjiti jaz u plaćama između žena i muškaraca
Direktiva je posebno važna za suzbijanje rodnog jaza u plaćama. Poslodavci će morati izvještavati o razlikama u plaćama između žena i muškaraca, a ako se utvrdi razlika veća od pet posto koja se ne može opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijima, morat će se provoditi korektivne mjere u suradnji s predstavnicima radnika.
Europska konfederacija sindikata upozorava da kašnjenje država članica nije puki administrativni propust. Prema procjeni ETUC-a, svaka godina odgađanja primjene ovih pravila žene u prosjeku košta 4.256 eura izgubljenih plaća. Glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch poručila je da nepoštovanje roka predstavlja izdaju radnica i rezultat političkog popuštanja pred pritiskom poslodavačkih lobija.
Hrvatska se, prema ETUC-ovoj analizi koju prenosi SSSH, nalazi u skupini zemalja u kojoj nema javno objavljenog nacrta zakona ni preciznog plana implementacije. U istoj skupini su i Njemačka, Španjolska, Austrija, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Luksemburg, Portugal i Slovenija.
Za radnice i radnike posljedice su vrlo konkretne. Bez transparentnosti plaća teže je pregovarati o većoj plaći, teže je dokazivati diskriminaciju i teže je kolektivno djelovati. Dok god su plaće skrivene, poslodavac ima informaciju, a radnik ili radnica nagađaju. Direktiva bi taj odnos trebala barem djelomično promijeniti. Plaća ne bi smjela biti poslovna tajna kojom upravlja samo poslodavac, nego informacija nužna za ostvarivanje prava na jednaku plaću za jednak rad.
Europska komisija dosad je, prema ETUC-u, odbijala zahtjeve poslodavaca za ublažavanjem pravila. Sindikati zato traže da države članice, uključujući Hrvatsku, bez daljnjeg odgađanja prenesu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo i to na način koji neće razvodniti njezinu svrhu: omogućiti radnicama i radnicima da vide, usporede i ospore nejednakosti u plaćama.
Foto: Pexels
Preporučite članak: