Vlada SAD-a ponovno funkcionira nakon rekordno dugog proračunskog zastoja, koji je trajao od 1. listopada do 12. studenoga 2025., ukupno 43 dana, no politički okidač krize – budućnost pojačanih subvencija za police zdravstvenog osiguranja kroz Zakon o priuštivoj skrbi – i dalje je neriješen, uz realnu prijetnju novog pritiska na radničke kućne budžete već početkom nove godine.
Najizravniju cijenu tijekom zatvaranja institucija platilo je oko 1,4 milijuna saveznih radnika. Oko polovice njih poslano je na prisilni dopust, dok su ostali morali nastaviti raditi bez plaće.
Iako američki zakon u pravilu jamči retroaktivnu isplatu zaostalih plaća nakon ponovne uspostave financiranja, isprekidani prihodi, dugovi i stres kućanstava nisu nešto što se može nadoknaditi potpisom na proračunski dokument.
Za dio radnika kriza je došla s dodatnim udarcem: tijekom proračunskog zastoja administracija je pokušala provesti otkaze u državnoj službi, a nakon ponovnog otvaranja države povučeni su otkazi za ukupno 3.605 zaposlenih, temeljem odredbi iz privremenog proračunskog rješenja.
Nastavak demontaže javnih službi
U praksi to znači da je proračunski zastoj poslužio i kao poluga za discipliniranje i preslagivanje javne službe – upravo onaj tip tihe politike stezanja remena koju sindikati mjesecima opisuju kao normalizaciju izvanrednog stanja u javnom sektoru.
No središnja politička tema ovog zatvaranja države nisu bile migracije ni neki drugi klasični okidači, nego zdravstvo: demokrati su blokadom financiranja pokušali iznuditi produljenje pojačanih poreznih olakšica, odnosno subvencija za premije na tržištu zdravstvenog osiguranja, koje istječu krajem 2025.
People’s Dispatch taj je sukob opisao kao priču o proračunskom zastoju, kapitulaciji i politici stezanja remena, tvrdeći da je demokratsko vodstvo nakon tjedana retorike o obrani radničke klase na kraju pristalo na privremeno financiranje bez ključnog zahtjeva – zaštite priuštivog zdravstvenog osiguranja. Ulog je velik: analize Zaklade obitelji Kaiser procjenjuju da bi, ako se pojačane subvencije ne produlje, prosječna mjesečna premija koju plaćaju subvencionirani osiguranici porasla za 114 posto – s oko 888 dolara u 2025. na oko 1.904 dolara u 2026.
Paralelno, i osnovne cijene koje osiguravatelji nude na tržištu zdravstvenog osiguranja rastu i u sljedećoj godini očekuje se da će to povećanje biti oko 26 posto, što dodatno pojačava udar na one koji izgube pojačane olakšice. Drugim riječima, nakon što su savezni radnici 43 dana doslovno održavali državu vlastitim neplaćenim radom ili prisilnim dopustom, milijuni kućanstava ulaze u razdoblje upisa za 2026. s prijetnjom da će ih zdravstveno osiguranje koštati dvostruko ili više.
Kakva je sada situacija?
Država je formalno ponovno otvorena privremenim rješenjem, ali politički dogovor ostaje krhak: republikanci su podijeljeni oko toga treba li uopće produljiti subvencije, a Bijela kuća je u javnosti plasirala nacrt kojim bi se subvencije produljile, ali uz nova ograničenja, poput strožih dohodovnih pragova i minimalnih premija, što bi za dio ljudi značilo kraj planova bez mjesečne premije.
Reuters dodatno bilježi da je predsjednik Donald Trump javno signalizirao da radije ne bi produljivao subvencije, iako ostavlja prostor za neku kratku odgodu “kako bi se postigao neki drugi dogovor”. U Senatu je najavljeno glasanje do sredine prosinca, ali bez jamstva ishoda, dok rok praktično otkucava prema 1. siječnju 2026.
Iz radničke perspektive, dvije su zabrinjavajuće poruke za radnike. Prvo, proračunski zastoj nije “gotova priča” čim se u Washingtonu potpišu dokumenti, njegove posljedice vide se u dugovima, propuštenim računima, stresu i dodatnoj razgradnji javnih službi, a sindikati ga opisuju kao situaciju u kojoj se plaće ljudima koriste kao taoci.
Drugo, sukob oko subvencija za zdravstveno osiguranje pokazuje kako se politika stezanja remena može provoditi i bez klasičnog rezanja prava na papiru: dovoljno je pustiti da privremene mjere isteknu, pa da se trošak prelije na kućanstva – kroz skuplje premije i veći broj ljudi koji će odustati od osiguranja.
Foto: Pexels
Preporučite članak: