Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
U današnje vrijeme sve su češće situacije gdje osoba odlučuje napustiti trenutni posao i pokrenuti vlastitu djelatnost. Samozaposlenost donosi fleksibilnost i mogućnost za samostalnim oblikovanjem vlastite karijere. Upravo zato je važno definirati tko su zapravo samozaposlene osobe te koja su njihova prava i kako ih ostvarivati.
Tko su samozaposlene osobe?
Samozaposlena osoba je, prema najširoj definiciji, fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i ostvaruje primitke od samostalne djelatnosti koji se oporezuju sukladno propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka i dobiti, odnosno po toj osnovi je obvezno osigurana prema propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja.
Samostalne djelatnosti su obrt, slobodna zanimanja (koja pod određenim uvjetima obavljaju npr. liječnici, odvjetnici, umjetnici, novinari, književnici, veterinari i sl.), djelatnost poljoprivrede i šumarstva i druga.
Koja prava (ne)mogu ostvariti?
Samozaposlene osobe bez zaposlenika nemaju ista prava kao i osobe zaposlene kod poslodavca. Ali isto tako nemaju ni istu gospodarsku snagu kao poslodavci koji zapošljavaju više radnika. No, zakoni ipak dijelom prepoznaju specifičan položaj samozaposlenih.
Tako, u smislu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, samozaposleni roditelj koji ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju izjednačuje se sa zaposlenim roditeljem te ostvaruje pravo na rodiljni dopust
- očinski dopust
- roditeljski dopust
- rad s polovicom punoga radnog vremena
- rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta
- stanku za dojenje djeteta
- dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete
- slobodni radni dan za prenatalni pregled
- dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju
- pravo na obustavu obavljanja djelatnosti do treće godine života djeteta
Samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, očinski dopust i roditeljski dopust ostvaruje naknadu plaće u visini 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, uz ograničenje da ne može iznositi više od 680% proračunske osnovice mjesečno.
Dodatno, za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, samozaposleni roditelj ostvaruje novčanu naknadu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Porezne uprave.
Mogu li na burzu ako prestanem s obavljanjem samostalne djelatnosti?
Samozaposlena osoba ima pravo i na naknadu u slučaju nezaposlenosti, odnosno prestanka samozaposlenosti po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti pod sljedećim uvjetima:
- osoba u trenutku prestanka samozaposlenosti ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca (iznimno, osobe mlađe od 30 godina moraju imati najmanje 6 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca) i
- osoba mora podnijeti zahtjev HZZ-u u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja samostalne djelatnosti (ili prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog dopusta nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti). Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba koja je prestala obavljati samostalnu djelatnost bez opravdanih razloga.
A koji se razlozi prestanka smatraju opravdanima?
Opravdanim razlozima smatraju se:
- zaključenje stečajnog postupka
- poslovanje s gubitkom
- gubitak poslovnog prostora
- gubitak poslovnog partnera
- insolventnost odnosno nelikvidnost prema propisima o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
- gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom
- bolest osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti
- ozbiljna šteta na imovini osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti
- prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom
- drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani.
Koliko traje novčana naknada?
Trajanje novčane naknade utvrđuje se ovisno o ukupnom vremenu provedenom na radu (odnosno, o trajanju samozaposlenosti), osim u slučaju kada je nezaposlena osoba već koristila novčanu naknadu kada će se kod ponovnog utvrđivanja prava na novčanu naknadu u vrijeme provedeno na radu uračunati samo vrijeme provedeno na radu nakon posljednjeg korištenja novčane naknade.
Sve o potporama HZZ-a za samozapošljavanje
Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje: „HZZ“) daje mogućnost ostvarivanja novčane potpore u trajanju od 24 mjeseca nezaposlenim osobama koje odluče pokrenuti vlastiti posao. Pravo na potporu mogu ostvariti nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji HZZ-a koje odluče pokrenuti poslovanje poslovnog subjekta. Podnositelj zahtjeva mora izraditi poslovni plan iz kojeg je razvidno da je poslovna ideja održiva.
Visina potpore ovisi o obliku budućeg poslovnog subjekta te o djelatnosti koju ćete registrirati, u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti.
Potpora se dodjeljuje primjenom fiksnog i varijabilnog iznosa. Fiksni iznos unaprijed je određen za inicijalne troškove prilikom osnivanja i uobičajene tekuće troškove (primjerice, trošak računovodstva, zakupa poslovnog prostora, administrativni troškovi i slično), a iznosi 5.000,00 EUR. Varijabilni iznosi razlikuju se ovisno o registriranoj djelatnosti za koju se dodjeljuje potpora.
Budući poslovni subjekt može biti osnovan kao obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost ili ustanova. Iznos potpore ovisi o obliku:
- obrt koji posluje u sustavu paušalnog oporezivanja - do 7.000,00 EUR, bez obzira na to koju će djelatnost registrirati, pod uvjetom da je ona prihvatljiva za dodjelu potpore.
- drugi oblici poslovnih subjekata (obrt koji se oporezuje prema dohotku, trgovačko društvo, samostalna djelatnost ili ustanova) – prema skupini kojoj pripada
1. skupina – do 15.000,00 EUR Dodjeljuje se za djelatnosti iz područja:
- (C) Prerađivačka industrija (odjeljci 25–33)
- (F) Građevinarstvo (osim skupine 43.6)
2. skupina – do 10.000,00 EUR Dodjeljuje se za djelatnosti iz područja:
- (C) Prerađivačka industrija (odjeljci 10–24)
- (K) Telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura i druge informacijske uslužne djelatnosti
3. skupina – do 7.000,00 EUR Dodjeljuje se za djelatnosti iz područja:
- (D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (odjeljak 35)
- (E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (odjeljci 36–39)
- (J) Izdavaštvo, djelatnosti emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja
- (N) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (sve skupine osim 69.1)
- (O) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (osim odjeljaka 77, 78 i 79)
- (Q) Obrazovanje
- (R) Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
- (S) Umjetnost, zabava i rekreacija (sve osim razreda 93.19)
- (T) Ostale uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim 94 te skupina 95.4 i 96.4)
Za koje djelatnosti se ne može odobriti potpora?
Potpora za samozapošljavanje ne može se dodijeliti za djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u, a koje su neprihvatljive za financiranje:
- (A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
- (B) Rudarstvo i vađenje
- (F) Građevinarstvo (skupina 43.6 Usluge posredovanja u pružanju specijaliziranih građevinskih usluga)
- (G) Trgovina na veliko i na malo
- (H) Prijevoz i skladištenje
- (I) Smještaj te priprema i usluživanje hrane
- (L) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
- (M) Poslovanje nekretninama
- (N) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (skupina 69.1 Pravne djelatnosti)
- (O) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: o odjeljak 77 Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup o odjeljak 78 Djelatnosti zapošljavanja o odjeljak 79 Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
- (P) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
- (S) Umjetnost, sport i rekreacija (razred 93.19 Sportske djelatnosti d.n.)
- (T) Ostale uslužne djelatnosti: o odjeljak 94 Djelatnosti članskih organizacija o skupina 95.4 Uslužne djelatnosti posredovanja u popravku i održavanju računala, predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo te motornih vozila i motocikala o skupina 96.4 Uslužne djelatnosti posredovanja u ostalim osobnim uslugama)
- (U) Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca i djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
- (V) Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autorica teksta: Ana Nikić
Preporučite članak: