Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
U praksi se često brkaju pojmovi koji se odnose na stvaralački rad i na obavljanje pojedinačnih zadataka – osobito autorski ugovor i ugovor o djelu. Iako u određenim slučajevima mogu imati slične učinke, riječ je o pravno različitim institutima koji se razlikuju po svojoj prirodi, svrsi, pravnim posljedicama te načinu oporezivanja i plaćanja doprinosa. Razumijevanje tih razlika važno je kako bi se izbjegle pogrešne kvalifikacije ugovora i eventualne porezne ili radnopravne posljedice.
Što je autorski ugovor?
Autorski ugovor odnosi se na autorsko djelo – originalan rezultat intelektualnog, duhovnog ili umjetničkog stvaralaštva. Prava autora na takvo djelo štiti Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine br. 167/03, 79/07, 125/11, 80/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18).
Autorsko pravo obuhvaća moralna prava autora (npr. pravo na priznanje autorstva, pravo na poštovanje djela) i imovinska prava (npr. pravo umnožavanja, distribucije, javnog priopćavanja). Autorska prava nastaju samim stvaranjem djela i traju tijekom života autora i 70 godina nakon njegove smrti. Autor može sklopiti autorski ugovor kojim prenosi neka od svojih imovinskih prava na drugu osobu (npr. izdavača ili producenta), ali ta prava moraju biti jasno i izričito navedena. Moralna prava autora ostaju neotuđiva.
Što je ugovor o djelu?
Ugovor o djelu definiran je Zakonom o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22). Njime se izvođač obvezuje prema naručitelju izraditi određeno djelo ili izvršiti određeni posao, dok se naručitelj obvezuje isplatiti ugovorenu naknadu.
Bitna obilježja ugovora o djelu su:
- rezultat rada (konkretno djelo) mora biti mjerljiv i provjerljiv,
- izvođač posao obavlja samostalno, bez organizacije rada i nadzora poslodavca,
- odgovornost izvođača postoji ako rezultat ne odgovara ugovorenim uvjetima.
Ugovor o djelu ne stvara radni odnos, već je riječ o građanskopravnom (obveznom) odnosu između dvije strane.
Razlike između autorskog i ugovora o djelu
Iako na prvi pogled djeluju slično, autorski ugovor i ugovor o djelu razlikuju se po više ključnih elemenata:
1. Predmet ugovora
Kod autorskog ugovora predmet je autorsko djelo, odnosno originalan rezultat intelektualnog ili umjetničkog stvaralaštva. Kod ugovora o djelu predmet je izvršenje određenog posla ili izrada konkretne stvari, koja ne mora imati stvaralački karakter.
2. Pravni izvor
Autorski ugovor temelji se na Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, dok se ugovor o djelu uređuje Zakonom o obveznim odnosima.
3. Nastanak prava
Kod autorskog ugovora prava nastaju samim stvaranjem djela, a autor može naknadno prenijeti svoja imovinska prava. Kod ugovora o djelu prava naručitelja nastaju tek izvršenjem ugovorenog posla i primopredajom rezultata.
4. Prenosivost prava
Autorski ugovor omogućuje prijenos imovinskih prava, ali ne i moralnih prava autora, koja su trajna i neotuđiva. Kod ugovora o djelu rezultat rada automatski prelazi na naručitelja, osim ako nije drukčije ugovoreno.
5. Vrsta odnosa
Autorski ugovor odnosi se na intelektualno stvaralaštvo, dok je ugovor o djelu građanskopravni odnos u kojem se izvršava konkretan zadatak.
6. Oporezivanje i doprinosi
Autorski honorari oporezuju se prema posebnim pravilima kao dohodak od imovinskih prava, dok se naknade po ugovoru o djelu smatraju drugim dohotkom, uz obračun poreza i doprinosa prema Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o doprinosima.
Odnos prema radnom pravu
Zakon o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) uređuje prava i obveze iz radnog odnosa. Kod ugovora o radu poslodavac organizira rad i nadzire zaposlenika, radnik obavlja posao osobno i stalno te ima prava poput godišnjeg odmora, zaštite na radu i otkaznih rokova. Nasuprot tome, ugovor o djelu i autorski ugovor ne uspostavljaju radni odnos.
Ako se u praksi utvrdi da se pod ugovorom o djelu zapravo skriva stalni radni odnos, inspekcija rada može naložiti prijavu radnika i obračun svih doprinosa kao da je riječ o zaposlenju.
Porezni i doprinosni aspekt
U pogledu oporezivanja, primjenjuju se Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22) i Zakon o doprinosima (Narodne novine br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/20, 151/22, 114/22). Za autorske honorare, porez i doprinosi obračunavaju se prema posebnim pravilima – kao dohodak od imovinskih prava. Kod ugovora o djelu, naknada se smatra drugim dohotkom, pa se obračunava predujam poreza na dohodak te obvezni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Primjeri iz prakse
- Ako novinar napiše autorski tekst koji se objavljuje u mediju, sklapa autorski ugovor jer se radi o originalnom djelu zaštićenom autorskim pravom.
- Ako vodoinstalater popravi kvar, riječ je o ugovoru o djelu, jer rezultat rada nije autorsko djelo.
- Ako grafički dizajner stvori logotip, može se primijeniti autorski ugovor (ako se logotip smatra originalnim djelom), ali se u praksi često sklapa ugovor o djelu uz klauzulu o prijenosu autorskih prava.
Zaključak
Autorski ugovor i ugovor o djelu su različiti pravni instrumenti. Autorski ugovor se odnosi na stvaralački rad i prijenos prava nad autorskim djelima, dok ugovor o djelu pokriva izvršenje konkretnih zadataka ili izradu stvari. Razlikuju se i u poreznom tretmanu, kao i u odnosu prema radnom pravu. Za pravilnu primjenu važno je točno odrediti prirodu posla i izabrati odgovarajući ugovor – čime se izbjegavaju pravne i porezne posljedice.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autorica teksta: Petra Vitković
Preporučite članak: