Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima se nastoji pružiti osnovne informacije o mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Institut probnog rada uređen je Zakonom o radu (dalje: ZR).1 Smisao probnog rada je omogućiti poslodavcu da kroz određeno razdoblje provjeri radnikove sposobnosti i upozna radnika s uvjetima radnog mjesta na koje se radnik raspoređuje, tj. u konačnici da poslodavac bude uvjeren odgovara li mu radnik na radnom mjestu za koje ga je zaposlio. Probni rad se može ugovoriti prilikom sklapanja ugovora o radu.2 Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da se probni rad može ugovoriti i kod ugovora o radu na određeno i kod ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Ako se probni rad ugovori, isti ne smije trajati duže od šest mjeseci, u protivnom poslodavac odgovara za prekršaj i može se kazniti novčanom kaznom.3
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.4 Radi se o jednom od redovitih otkaza ugovora o radu. Važno je naglasiti da postoje iznimke prilikom otkaza zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu. Tako se izričito navodi kako se na odluku o otkazu zbog nezadovoljavanja na probnom radu ne primjenjuju odredbe ZR-u o otkazu ugovora o radu, osim odredbe ZR-a koja propisuje oblik, obrazloženje i dostavu otkaza, odredbe o otkaznom roku i sudskom raskidu ugovora o radu.5 Primjera radi, na otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu ne primjenjuje se odredba da je poslodavac dužan pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, ili da je obvezan omogućiti radniku da iznese svoju obranu prije otkazivanja ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika ili odredba o savjetovanju poslodavca s radničkim vijećem prilikom davanja otkaza i brojne druge odredbe ZR-a.6
U slučaju da poslodavac radniku da otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu, isti mora biti u pisanom obliku, obrazložen od strane poslodavca i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje.7 Otkazni rok mora biti najmanje sedam dana i počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.8 Dakle, otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana, ali se poslodavac i radnik mogu sporazumjeti o drugačijem roku, pod uvjetom da isti zadovoljava navedeni zakonski minimum, jer u protivnom neće proizvoditi pravni učinak. Često se događa da radnik i poslodavac pri sklapanju ugovora o radu ugovore probni rad u određenom trajanju, a poslodavac i prije isteka tog roka spozna da radnik nije sposoban obavljati posao koji mu je poslodavac povjerio, niti će isti moći obavljati u budućnosti. U takvim slučajevima bilo bi nerazumno očekivati od poslodavca da čeka istek probnog roka kako bi radniku otkazao ugovor o radu.
Polazeći od prirode instituta probnog rada u pravilu bi poslodavac odluku o otkazu mogao donijeti tek nakon isteka ugovorenog probnog rada. No, sudska praksa po tom pitanju staje na stranu poslodavca. U pogledu toga Vrhovni sud RH iznio je stav: „utvrđenje da radnik koji ne zadovoljava kriterije zbog provjere kojih je ugovorio probni rad ili da ne ostvaruje očekivane rezultate rada već i samo za sebe predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu kod kojeg je takav probni rad ugovoren, s time da tako dani otkaz jedino ne smije biti diskriminirajući i šikanozan ili rezultat ugovaranja probnog rada protivno svrsi zbog koje je propisan.“ (Vrhovni sud RH, Revr-1299/14 od 9. rujna 2014). Sukladno tom shvaćanju, radni odnos može prestati i prije isteka ugovorenog probnog rada, dakle može se otkazati u svakom trenutku, pod uvjetom poštivanja zakonskog minimalnog roka.
Zaključno, radnik kojemu je ugovoren probni rad u lošijem je položaju od radnika koji s poslodavcem ima sklopljen ugovor o radu bez probnog rada. Ta se činjenica najviše očituje kroz odredbu ZR-a o otkaznom roku koji je najmanje sedam dana, a inače kod radnika koji ne obavlja probni rad najmanje trajanje otkaznog roka je dva tjedna.9 Nadalje, ne primjenjuje se velika većina odredbi koje su važne prilikom davanja otkaza tako npr. obveza poslodavca da obrazlaže razloge otkaza ugovora o radu ne postoji u slučaju otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu. To je potvrdio i Vrhovni sud RH u svojoj praksi: „Ako radnik, unutar ugovorenog probnog rada ne udovolji očekivanjima poslodavca te njegov rad bude negativno ocijenjen, smatra se da postoji i da je dokazan opravdani razlog za otkaz ugovora o radu radniku, a koji otkazni razlog tuženik kao poslodavac nije morao posebno obrazlagati.“ (Vrhovni sud RH, Revr-25/2012-2 od 17.12.2013.)
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Startup Stock Photos
Tekst napisala: Amila Džanić
Preporučite članak: