Dolazimo na Trg kralja Tomislava u Zagrebu oko 10 i već je velika gužva. Ljudi su neprestano izlazili iz pothodnika Importanne Centra, kao valovi vode. Kako smo se približavali 11 sati bilo ih je sve više.
Gotovo svi su imali transparente u rukama, majice s nekakvom porukom ili su, pretpostavljam, jednostavno u sebi nosili određeni gnjev i nezadovoljstvo. Atmosfera je bila vedra, ali istovremeno se osjećao neki žar. Imao sam osjećaj da bi ljudi vrlo brzo reagirali kada bi netko nešto rekao ili napravio.
Bilo je puno različitih transparenata, jako puno hrvatskih zastava, svirale su domoljubne pjesme. Bilo je ljudi svih godina i, moglo se primijetiti, iz svih krajeva Hrvatske.
"Moje osobno mišljenje je da je sve politika!", kaže mi gospođa iz Bjelovara, koju sam pitao za komentar. "Prema tome, ako mi želimo totalno nekakav prosvjed depolitizirati, onda apsolutno ovdje ne trebamo niti biti. To znači, ja želim od vlade to što mi je vlada ponudila – znači, ili tražim ostavku vlade, ili želim promjenu, ili ne želim, treba to biti jasno i glasno."
Vjerojatno najbolji presjek cijelog prosvjeda daje mi studentica društvenih znanosti iz Zagreba: "Moramo uživati svoja građanska prava i boriti se za poboljšanje političke situacije, i boriti se za one koje se možda ne mogu boriti za sebe."
Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" tim je povodom i organizirala prosvjed, jer "odluke o zdravlju i budućnosti Like donose se bez građana, bez transparentnosti i bez poštovanja procedura". Naravno prosvjed nije samo za Liku, već kako inicijativa kaže, i za Zaprešić, Vrbovec, Sveti Ivan Zelinu, Svetu Nedelju, Jastrebarsko, Dugo Selo, Samobor, Ivanić Grad, Veliku Goricu.
Posebno treba pratiti situaciju s tvornicom za preradu litija u Smiljanskom polju, "izgrađena bez studije, stoga svi daljnji akti nemaju zakonsko uporište, a samim time ni građevinska dozvola, koja mora biti poništena. Inspekcija nije izašla na teren."
Litij je jedan posebno proklet metal čije iskopavanje i prerada ima iznimno razoran ekološki utjecaj. Koristi se u baterijama za pametne mobitele i električne automobile. Na ovom smo portalu dosta pisali o razornom utjecaju izvlačenja litija, od Bougainvillea do Jadra.
Na prosvjedu mi studentica medicine iz Rijeke prenosi svoje razmišljanje da kod nas ljudi baš ne izlaze na prosvjede zbog menataliteta da se njima ne može ništa postići. “Ali, tipa, ovaj sad prosvjed za Liku meni je odličan, jer su ljudi izašli, i došli su ljudi iz Rijeke, došli su ljudi od svuda, koga god znam, svi su došli! ”
Studentica iz Zagreba nam je rekla da se sa prijateljima dogovarala tjednima unaprijed oko dolaska na ovaj prosvjed.
Kada je kolona krenula prema Trgu, trebalo je nekih dvadesetak minuta da se napokon uhvati pravi tok kretanja. U koloni je bilo malih beba u kolicima i djece s roditeljima, tinejdžera i studenata, radnika, starijih ljudi i osoba s invaliditetom.
Bio je to poprilično dojmljiv prizor. U jednom trenutku smo zapeli u Praškoj ulici, koja spaja Zrinjevac s Trgom bana Josipa Jelačića. Čulo se skandiranje "u boj, u boj za narod svoj".
Trg je bio krcat, morali smo se probijati kroz gomilu kako bismo došli do kipa bana Jelačića. Ljudi su bili doslovno posvuda - na tramvajskim tračnicama, na skelama koje su postavljene zbog obnove fasada, na konstrukcijama na kojima stoje lampe, na balkonima okolnih zgrada.
Pažnja većine ljudi bila je usmjerena prema pozornici na kojoj su se održavali govori i iznosili zahtjevi. Ljudi su pozorno slušali govornice i govornike.
"Majka sam koja umire od straha da će gledati svoju djecu kako pate", poručila je Gospićanka Željka Šikić, koja živi u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je zakopavan otpad.
Zahvalila je svima koji su došli podržati stanovnike Gospića. "Vraćate mi vjeru u ljude, vraćate mi vjeru u nas. Posebno vam hvala što ne date politiku u svoju butigu!"
Građanima drugih gradova poručila je da ne čekaju da se ista stvar dogodi i njima nego da prate što se događa u njihovoj okolini, prijavljuju sumnjive aktivnosti i zahtijevaju odgovore dok još postoji mogućnost da se šteta spriječi.
"Mi nismo ovdje zato što smo htjeli, nego zato što smo morali", rekao je pak Vjekoslav Bušić iz inicijative "Gospić je naš dom". Bušić je u jednom od najoštrijih dijelova govora optužio nadležne da su znali što se nalazi u tlu, ali da godinama nisu reagirali niti su građanima dali potrebne informacije.
"Šutjeli ste kao zadnje izdajice dvije i pol godine kad ste saznali što se nalazi u našem tlu. Sram vas bilo", rekao je Bušić. Potom je izravno upitao tko je dopustio da se onečišćavanje nastavi još dvije i pol godine nakon što se već znalo za stanje tla.
Od okupljenih i institucija tražio je odgovor, poručujući da se nakon svega sustav više ne može popravljati kozmetički, nego da ga treba mijenjati iz temelja. U nastavku je ljude koje smatra odgovornima nazvao "huljama" i "izdajicama svog naroda" te im ponovno poručio da ih treba biti sram.
Nakon tih riječi s Trga se začulo skandiranje: "Izdaja, izdaja."
Naglasio je da se pitanje odgovornosti ne može ograničiti samo na Gospić. Ako se riješi samo gospićki slučaj, a zanemare druge okolišne "crne točke" u Hrvatskoj, smatra Bušić, problem nije riješen.
"Bilo je neobično vidjeti toliki broj ljudi okupljen na jednom mjestu i toliko različitih načina na koje su pokušavali pronaći mjesto s kojeg će najbolje vidjeti pozornicu. Najviše mi se ipak urezao u pamćenje jedan čovjek koji je nosio plinsku masku iz Prvog svjetskog rata, HOS majicu, a u desnoj ruci držao zubaču na koju je nataknuta hrvatska zastava.
Bio je to prilično upečatljiv prizor ” – kaže mi nakon prosvjeda suradnik i fotograf Pavao Rotim. Njemu je ovo bio prvi prosvjed, meni nije jer sam nadobudan.
Zamjenik direktora FZOEU-a Mirko Budiša u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u predstavio je četiri moguća načina sanacije zakopanog otpada. Najjeftiniji, njegovo privremeno prekrivanje vodonepropusnim slojem, procijenio je na dva do tri milijuna eura, stabilizaciju na 10 do 15 milijuna, iskop i odvoz na odlagalište opasnog otpada na 20 do 25 milijuna, a iskop i spaljivanje otpada na čak 100 do 125 milijuna eura.
Ali bez brige, račun će se podmirivati državnim novcem.
Za početak je FZOEU posao privremenog prekrivanja otpada vrijedan gotovo 269 tisuća eura povjerio tvrtki Kostak-Graditeljstvo Tehnologija Sirovine d.o.o. Njezin direktor Miljenko Muha, bivši čelnik slovenskog Kostaka, prema pisanju slovenskih medija prvi je osumnjičenik u kriminalističkoj istrazi zbog sumnje na nezakonito zakapanje otpada u Sloveniji.
Istražitelji pritom pokušavaju utvrditi gdje je završila razlika od gotovo 58.000 tona otpada evidentirana u samo jednoj godini.
Vidimo se na idućem prosvjedu.
Foto: Pavao Rotim, Zoran Pehar
Preporučite članak: