Javnost i dalje nije upoznata s prijedlogom novog Zakona o radu – jednim od najvažnijih zakona koji utječu na to u kakvim uvjetima radimo i živimo. Pritom, upozorava novoosnovana inicijativa "Za radnički Zakon o radu", prijedlog za radnike ne donosi gotovo ništa dobrog. “Ovo je Zakon koji se piše u tajnosti već više od 20 mjeseci, jer HDZ pod isprikom pandemije želi dodatno derogirati radnička prava” poručila je Katarina Peović, jedna od članica Inicijative na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji s koje je izvijestila naša Ana Vragolović.

 

Prvi komentari nacrta teksta novog Zakona o radu objavljeni su u medijima prije nekih mjesec dana. Vlada RH nacrt Zakona dostavila je socijalnim partnerima – reprezentativnim sindikalnim središnjicama i udrugama poslodavaca. Javnost je tada, a i mjesec dana poslije, ostala zakinuta za tekst nacrta, pa se do njega moralo dolaziti „ispod stola”. Prijedlog nije poslan čak ni parlamentarnim strankama. Da izmjene nisu nimalo banalne i da u raspravu o novom Zakonu o radu treba biti uključena sva zainteresirana javnost smatra novoosnovana inicijativa Za radnički Zakon o radu, koja je na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji na Markovom trgu predstavila svoje zahtjeve izmjena ZOR-a.

„Radi se o temeljnom zakonu koji uređuje radne odnose i jednom od najvažnijih društveno-političkih zakona koji utječu na životni standard i demografsku sliku našeg društva”, istaknuli su predstavnici inicijative na početku tiskovne konferencije.

Inicijativu su predstavili članovi inicijative Tomislav Kiš iz Novog sindikata (NS), Marina Palčić iz Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske (NSRH) i Katarina Peović iz Radničke fronte (RF). Na konferenciji su također govorili Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a i Urša Raukar iz Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, koji su pokazali interes da podrže borbu za radnička pitanja.

Inicijativa zasad okuplja dvadesetak organizacija – sindikata, udruga, političkih stranaka i političkih organizacija, a jedna od organizacija članica je i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), koja je nakladnik Radničkih prava. Sindikata je 12 i nisu dio reprezentativnih središnjica, a njihovo ukupno članstvo broji 20-ak tisuća članova.

Inicijativa Za radnički ZOR osnovana je na temelju sindikalnog iskustva iz 2014, kad je SDP-ova Vlada, kroz izmjene Zakona o radu i donošenje Zakona o reprezentativnosti, oslabila položaj radnika i sindikata.

Podsjetimo, pod argumentima nužne „fleksibilizacije“ i „jačanja konkurentnosti“ tada je donesen trenutno važeći Zakon o radu. Njime je dodatno liberaliziran rad na određeno vrijeme – uvedena je mogućnost da ugovori na određeno traju duže od tri godine, dodatno je fleksibiliziran rad agencija za privremeno zapošljavanje, otvorena je mogućnost dopunskog rada za drugog poslodavca do osam sati tjedno i ustupanja radnika unutar povezanih poduzeća, nestala je obveza poslodavca da radnika zaposli, obrazuje ili osposobi za rad na drugim poslovima ako je njegovo radno mjesto višak itd.

Zakon o reprezentativnosti tada je pak propisao kriterije za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata za kolektivne pregovore i kao kriterij odabrao broj članova umjesto sposobnosti sindikata za kolektivno pregovaranje. Propisano je da sindikat mora imati „najmanje dvadeset posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost”. K tome, da bi kolektivni ugovor bio važeći reprezentativni sindikati potpisnici moraju u članstvu imati „više od pedeset posto radnika članova od ukupno sindikalno organiziranih radnika kod reprezentativnih sindikata”.

Jedan od glavnih zahtjeva inicijative jest zaštita sindikalnog djelovanja i prava na štrajk te ravnopravnost sindikata s poslodavcima.

“Problem je u nejednakosti pri kolektivnom pregovaranju, jer u slučaju kolektivnog spora sindikat može biti tužen za nebrojeno mogućih pogrešaka. Zakon govori samo o obavezama sindikata, dok poslodavac ne može biti ni tužen niti osuđen, jer nema zakonom predviđene niti jedne obaveze koja bi regulirala što poslodavac smije, a što ne smije. Naš zahtjev je ravnopravnost – da se propiše što poslodavac ne smije raditi, npr. da ne može agencijskim radnicima zamjenjivati radnike u štrajku”, rekao je Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata.

Marina Palčić, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske, istaknula je da prijedlozi izmjena novog ZOR-a dodatno fleksibiliziraju radno vrijeme: “Ministarstvo rada predlaže da fleksibilni radni uvjeti, poput rada od kuće, budu mogućnost poslodavca, umjesto radnika, što je suprotno europskim direktivama. Takve mogućnosti zamišljene su za radnike, osobito roditelje manje djece, da radno vrijeme i rasporede prilagode privremenim životnim potrebama.”

K tome, ističe da se pod izlikom regulacije novih oblika rada nastoje smanjiti stečena prava radnika i u tradicionalnim oblicima zaposlenja. Na primjer, poslodavac bi mogao višestruko mijenjati raspored radnog vremena radnika, što umanjuje pravo radnika da slobodno raspolaže slobodnim vremenom i organizira privatni život.

“Radnik treba imati pravo na vrijeme u kojem će se posvetiti sebi i svojoj obitelji, a ne da je 24 sata na dan na raspolaganju poslodavcu koji ga u svakom trenutku može pozvati na obavljanje rada”, rekla je Palčić.

Također, nacrt novog ZOR-a govori o radnom vremenu kojeg nije moguće unaprijed odrediti. Palčić smatra da je svako radno vrijeme radnika moguće odrediti unaprijed: „Voljela bih kada bi mi netko rekao kakva je to organizacija rada gdje nije moguće odrediti radno vrijeme radnika, jer meni to zvuči poput opravdanja za zapošljavanje nedovoljnog broja radnika.”

Na kraju je istaknula da se zbog nedorečene definicije mjesta rada događaju česta kršenja radničkih prava: „U ugovorima o radu radnika često kao mjesto rada stoji teritorij Republike Hrvatske što poslodavci često zloupotrebljavaju pa prijetnjama premještajem ucjenjuju i diskriminiraju radnike. Inicijativa će predložiti jasno i nedvosmisleno definiranje što je to mjesto rada.”

Katarina Peović rekla je da je Radnička fronta uputila pitanje premijeru Plenkoviću oko tajnosti pregovora o ZOR-u: “Smatramo da je neprihvatljivo da se javnost o ovom drži u mraku. Ovo je zakon koji se piše u tajnosti već više od 20 mjeseci, jer HDZ pod isprikom pandemije želi dodatno derogirati radnička prava. Prije 20 mjeseci to su htjeli napraviti pa je reagirala Evropska konfederacija sindikata – kada su dobili negativne reakcije iz Evrope, krenuli su temeljito i sustavno – putem zakona koji će ljudima oduzeti temeljno pravo na rad od kojeg može dostojanstveno živjeti.”

Ističe da je su izmjene prethodnog ZOR-a već omogućile lakše otpuštanje, ali i zapošljavanje na određeno do u beskonačnost: „Zbog toga smo došli na sam vrh ljestvice nesigurnih ugovora o radu i to visoko mjesto držimo jedno desetljeće. Tu statistiku HDZ želi popraviti i to tako da će i one koji su zaposleni na stalno izložiti nesigurnosti kojoj su već bili izloženi radnici na nesigurnim ugovorima o radu. Svi će moći biti lako otpušteni, ugovori će se prekrajati i mijenjati kako to kome odgovara, nitko neće biti siguran, pa ni sindikalni povjerenik. Ali statistika će izgledati ljepše – sve će se radnike moći zaposliti na neodređeno, a onda ih otpuštati po volji.”

Izlaganje je zaključila pozivom na prosvjed, naglasivši da se izmjene ZOR-a tiču svakoga: „Ovo je Zakon zbog kojeg radnici, nezaposleni, umirovljenici trebaju izaći na ulice i masovno prosvjedovati. Manje plaćeni rad ugrožava i umirovljenike i njihove bijedne mirovine i nezaposlene jer će se sada isti broj radnika dodatno eksploatirati, a nema nikakvog političkog programa za otvaranje novih radnih mjesta. Zakon uvodi prisiljavanja radnika da rade za manje plaće duže radno vrijeme i da ih može otpustiti kad hoće, a da im se prekovremeni i bilo kakav drugi dodatni rad ne treba platiti i nitko za to neće odgovarati.”

Na tiskovnoj konferenciji  sudjelovali su i predstavnici političkih stranaka, koji podržavaju zahtjeve inicijative. Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a rekao je da je SDP uvijek bio na strani slabijih, u ovom slučaju radnika i kritizirao je netransparentnost donošenja izmjena zakona, rekavši da se za izmjene na štetu radništva koristi COVID kriza.

Urša Raukar iz Kluba zeleno-lijevog bloka rekla je da smo svjedoci enormnog iseljavanja iz države, prekarijata i života u siromaštvu i da unatoč tome ova i prethodne vlade rade u službi kapitala. Također je istaknula da Zeleno-lijevi blok nije dio inicijative, ali da podržava svaku inicijativu koja se bori za radnička prava.

Predstavnici inicijative istaknuli su najvažnije zahtjeve inicijative:

• Skraćenje radnog tjedna na 35 sati jer se gospodarski razvoj se treba temeljiti na tehnološkom razvoju. Ljudi trebaju raditi manje, potrebno je osloboditi prostor i tako otvoriti dodatna radna mjesta.
• Ograničenje prekovremenog rada na 180 sati godišnje i pooštrenje mjera za kršenje radničkih prava, pa tako i za neplaćanje prekovremenih i drugih dodataka, jer je aktualni ZOR omogućio da se za prekršaje poslodavci samo opomenu, bez da kasnije snose posljedice.
• Ograničenje trajanja ugovora na određeno s tri godine na godinu dana
• Propisane minimalne postotke za dodatke (noćni rad, prekovremeni rad, rad u otežanim radnim uvjetima, rad nedjeljom, blagdanom ili neki drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi)
• Definiranje radnog vremena koje će omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života
• Zaštitu sindikalnog djelovanja i prava na štrajk
• Ravnopravnost sindikata s poslodavcima
• Sprečavanje zlouporaba agencijskog rada i rada platformskih radnika.

Tiskovnu konferenciju zaključio je Tomislav Kiš, rekavši da će inicijativa svoje izmjene i dopune ZOR-a uputiti kao amandmane na Zakon putem stranaka koje podržavaju inicijativu.

Uz sve navedeno, na konferenciji smo mogli čuti i neke crne statistike. Iz Hrvatske je od ulaska u Evropsku uniju iselilo 370.000 ljudi – to je 17,6 posto radnosposobnih; skoro milijun radnosposobnih nije zaposleno; imamo jednu od najnižih stopa zaposlenosti u EU; osmi smo u EU po siromaštvu i socijalnoj isključenosti, a skoro milijun ljudi u riziku je od siromaštva.

Članovi inicijative Za radnički Zakon o radu smatraju da jedan od glavnih uzroka ovakvih statistika i iseljavanja leži u izmjenama ZOR-a na štetu radništva i lošim radnim uvjetima koje on omogućuje. Zbog toga pozivaju sve zainteresirane u inicijativu i poručuju: „Ujedinjeni smo jači!”


Izvor naslovne fotografije: screenshot Facebook snimke medijske konferencije
Tekst napisala:

Ana Vragolović

Preporučite članak: