Radnički sindikat Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje provodi projekt Digitalni sindikat – DIGISIND, usmjeren na digitalizaciju komunikacije s članovima, administrativnih postupaka i edukacije sindikalnih povjerenika. Projekt je odobren u okviru poziva „Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I“, a ukupna vrijednost odobrenih bespovratnih sredstava iznosi 175.722,65 eura.
Sindikat je projekt prijavio samostalno, bez partnerske organizacije. Njegov predsjednik Petar Jeknić za Radnička prava ističe da je priprema prijave za organizaciju s ograničenim administrativnim kapacitetima bila zahtjevna, osobito u konkurenciji sindikalnih središnjica i većih sindikata koji iza sebe već imaju iskustvo u provedbi europskih projekata.
Radnički sindikat HZMO-a djeluje među zaposlenima u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te centrima za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Budući da je članstvo raspoređeno na više lokacija, projekt je ponajprije usmjeren na bržu razmjenu informacija i dostupnost sindikalnih usluga neovisno o mjestu rada.
Jedna od prvih projektnih aktivnosti bilo je zapošljavanje radnice zadužene za digitalni marketing i digitalizaciju sindikalnog rada. Sindikat je u međuvremenu pokrenuo i novu mrežnu stranicu na adresi rs-hzmo.hr, na kojoj objavljuje informacije o radu sindikata, pravima članova i provedbi projekta. Novo radno mjesto i mrežna stranica predstavljaju početnu fazu projekta. Veći dio planiranih aktivnosti odnosi se na razvoj digitalnih alata putem kojih bi članovi trebali moći pristupati informacijama, podnositi zahtjeve i sudjelovati u edukacijama.
Digitalni član, e-učenje
Središnji alat projekta trebala bi biti mobilna aplikacija Digitalni član. Prema najavi sindikata, aplikacija je u završnoj fazi testiranja i trebala bi biti dostupna putem trgovine Google Play. Planirano je da članovi putem aplikacije primaju obavijesti o novim sadržajima na mrežnoj stranici te podnose zahtjeve za ostvarivanje pojedinih članskih prava.
Kao primjer, sindikat navodi zahtjeve za solidarnu pomoć u slučaju rođenja djeteta ili smrti člana obitelji. Korisnik bi putem aplikacije mogao preuzeti obrazac, priložiti potrebnu dokumentaciju i digitalno potpisati zahtjev, bez dolaska u sindikalne prostorije i slanja papirnate dokumentacije. Koliko će takav sustav pojednostavniti postupke ovisit će o njegovoj tehničkoj izvedbi, zaštiti osobnih podataka i tome u kojoj će ga mjeri članovi prihvatiti i koristiti. Učinak aplikacije stoga će se moći ozbiljnije procijeniti tek nakon što bude puštena u rad.
Projekt uključuje i razvoj sustava za e-učenje te digitalne posjetnice. Sustav e-učenja u početku je namijenjen sindikalnom vodstvu i povjerenicima, a naknadno bi se sadržaji mogli otvoriti i ostalim članovima. Jeknić navodi da će se opseg i teme edukacija prilagođavati interesu korisnika. Do završetka projekta predviđena je i digitalizacija sindikalne arhive.
Razmjena iskustava
Dio projekta odnosi se na razmjenu iskustava s međunarodnim organizacijama i drugim sindikatima. Predstavnici Radničkog sindikata HZMO-a posjetili su ured Međunarodne organizacije rada za srednju i istočnu Europu u Budimpešti, gdje su razgovarali o hibridnim oblicima rada, digitalizaciji i utjecaju umjetne inteligencije na radna mjesta i radnička prava.
Drugi studijski posjet organiziran je u Madridu, u španjolskoj sindikalnoj središnjici CCOO. Razgovori su bili usmjereni na automatizaciju, rad na daljinu, kolektivno pregovaranje i sindikalne odgovore na uvođenje umjetne inteligencije. Jeknić kao jednu od razlika u odnosu na hrvatsku raspravu izdvaja oprez španjolskih sindikalista prema radu od kuće.
Prema njegovu prepričavanju razgovora, njihova upozorenja odnose se na moguću izolaciju radnika, slabljenje kolektivnih odnosa i rizik da se neplaćeni kućanski poslovi ponovno nerazmjerno prebace na žene. Kao važnu temu naveo je i uključivanje pravila o uvođenju umjetne inteligencije, osposobljavanju i prekvalifikaciji radnika u kolektivno pregovaranje.
Projektom nisu obuhvaćena samo tehnološka rješenja. Radnica zaposlena na projektu prošla je edukaciju iz digitalnog marketinga i digitalizacije poslovanja, dok su dvoje sindikalnih povjerenika završili osnovnu obuku za medijatore te dodatnu edukaciju povezanu s radnim sporovima. Planirano je i sudjelovanje dvoje povjerenika na Weekend Media Festivalu u Rovinju te dodatna specijalizirana edukacija o utjecaju umjetne inteligencije na rad. Sindikat očekuje da će stečena znanja koristiti u komunikaciji s članovima, rješavanju sporova i praćenju promjena u organizaciji rada.
DIGISIND je za Radnički sindikat HZMO-a prilika da uz europsko financiranje uvede alate koje bi iz vlastitih sredstava teže razvio. Istodobno, sama nabava opreme i izrada aplikacija ne znače automatski i uspješnu digitalnu transformaciju.
Stvarni rezultat projekta ovisit će o tome hoće li novi alati članovima doista olakšati pristup informacijama i ostvarivanje prava, koliko će se redovito koristiti te hoće li sindikat nakon završetka financiranja imati resurse za njihovo održavanje. Upravo će ti pokazatelji, a ne veličina organizacije ili promotivne ocjene projekta, dati jasniju sliku njegova dugoročnog učinka.
Foto: Petar Jeknić
Naš suradnik Karlo Mikić donirao je ovaj tekst našem i vašem portalu u trenutku kada su nam smanjena sredstva financiranja. I ovim putem mu iskreno zahvaljujemo na podršci i solidarnosti.
Ako želite da i dalje objavljujemo više ovakvih kvalitetnih članaka, možete donirati — a sva prikupljena sredstva idu izravno na honorare autorica i autora.
Preporučite članak: