Large priroda kemija i dru tvo

“S krahom socijalizma, krahira i kutinski div, sad ‘teret’ za novu kapitalističku državu, a sama Kutina i njezina okolica polako propadaju”, opisale su kustosice Ana Kutleša i Vesna Vuković u popratnom tekstu izložbe “Priroda kemija i društvo” Bojana Mrđenovića. Priču o susretu prirode i društva u malom industrijskom gradu donose Anamarija Soče i Matea Božić.

 

Teško je zamisliti da postoji osoba u Kutini na čiji život nije utjecala Petrokemija, tvornica gnojiva koja je oblikovala razvoj tog malog grada, njegovu infrastrukturu i cijelu zajednicu. Upravo zato je Kutina bila savršen motiv za fotografa Bojana Mrđenovića koji je preko izložbe “Priroda, kemija i društvo” prikazao kruženje tvari u prirodi i utjecaj industrijalizacije na sve aspekte života ljudi iz tog kraja.

“Kutina je grad u kojem industrija još uvijek postoji ali na neki drugi način i taj drugi način i ta transformacija je upravo ono čime se Bojan bavi u ovoj izložbi” ispričala je kustosica Ana Kutleša iz kustoskog kolektiva
[BLOK] - Lokalna baza za osvježavanje kulture. Transformacija koju Mrđenović prati je početna industrijalizacija malog grada te kasnije nazadovanje tog istog grada kroz proces deindustrijalizacije.

Ana Kutleša i Bojan Mrđenović, Foto: Matea Božić


“S krahom socijalizma, krahira i kutinski div, sad ‘teret’ za novu kapitalističku državu, a sama Kutina i njezina okolica polako propadaju”, opisale su kustosice Ana Kutleša i Vesna Vuković u popratnom tekstu izložbe, istaknuvši kako “u tom spoju ‘grada i rada’ i leži uspješnost radničke borbe u obrani pred privatizacijama koje su joj kontinuirano prijetile od ‘90-ih.”

Radničkoj borbi protiv privatizacije, obilježenoj fotografijom masovnog prosvjeda, kontrastiraju korporativne slike koje predstavljaju njeno provođenje. Suodnose izloženih fotografija komentirao je autor, objasnivši da “dijalog fotografija pokušava biti vizualna reprezentacija različitih odnosa koji tvore jednu društvenu zajednicu.”

Prosvjed za očuvanje Petrokemije, Foto: Matea Božić


Izložba je rezultat desetak godina rada te kombinira skupljeni arhivski materijal, fotografije iz obiteljskih albuma građana Kutine i Mrđenovićeve radove. Ona započinje fotografijom gerilskog napada i spaljivanja bušotina na Gojlu te završava prikazom propadanja kroz fotografiju Kutinskog groblja, ali isprepletenost Mrđenovićevih fotografija s arhivskim materijalom ukazuje na udaljavanje od kronološkog prikaza i predstavlja cikličnost procesa industrijalizacije.

Spaljivanje bušotine na Gojlu snažan je početak prikaza borbe za održavanje Petrokemije, a samim time i Kutine, na životu. Kako govori ulomak iz monografije "Od legende do Petrokemije" Dragutina Pasarića, izložen uz fotografije partizanskog napada, važan je faktor bila podrška naroda.

Napad na Gojlo, Foto: Matea Božić


“Napad na Gojlo imao je velik vojni i politički značaj. O herojskom podvigu partizana isti se dan čulo u čitavoj Slavoniji, Moslavini, Posavini, Zagrebu, Baniji i drugdje, a plameni jezici nad Gojlom svojim su sjajem govorili što se zbilo u ovom moslavačkom mjestu” opisao je Pasarić u monografiji, a ono što se zbilo je taktički napad na Gojlo kako bi se zadala materijalna šteta neprijatelju, upravo zbog značaja nafte u Drugom svjetskom ratu, “Gojlo je crpilo dnevno 80.000 litara nafte, a čitava NDH koristila je plinsku rasvjetu s Gojla.”

Priča ima herojski početak i razočaravajuć kraj. Simbolično prikazana stock fotografijom preuzetom s interneta koja prikazuje rukovanje, privatizacija je sterilan završetak radničke borbe. Radnici koji su se desetljećima borili s izazovima nastalim zbog lošeg upravljanja Petrokemijom i nemarom vlasti došli su u situaciju iz koje nisu imali izlaza, privatizacija je predstavljena kao uspjeh, a ne gubitak javnog upravljanja nad tom važnom tvrtkom.

Foto: Matea Božić


Te dvije točke kao odabiri početka i kraja izložbe zaokružuju život u Kutini, s početkom u Gojlu koje je po legendi groblje, a u stvarnosti izvor života Kutine zbog nalaza nafte, te s krajem u stvarnom prikazu groblja uz retoričko pitanje kustosica “za koga su zapaljeni svisvetski lampaši na kutinskom groblju s kojeg puca pogled na grad i tvorničke dimnjake?”

“Protočnost između pojmova kemije, prirode i društva dana je i kroz svojevrsno motivsko udvajanje: zemlja, oblaci, cvijeće, uzorana zemlja, oblaci pare iz tvorničkih dimnjaka, cvijeće odrezano i stavljeno u vazu,” riječi su kojima su kustosice razjasnile na prvi pogled nepovezane motive kojima se Mrđenović bavi, pritom su istaknule kako su fotografije toliko lišene konteksta da je promatraču teško “da ih smjesti u ladice za prirodno ili umjetno”.

“Izazov je bio u tome što se radi o eklektičnom materijalu, o fotografijama koje su fragmenti, strgnuti dijelovi iz različitih registra reprezentacije, a dovedeni su kroz ovaj zeleni omotač na istu ravan u situaciju gdje jedni s drugima komuniciraju” opisao je Mrđenović, istaknuvši da postoje brojni motivi koji su, kako kaže, na skliskom terenu i možda ih za druge izložbe ne bi razmotrio.

Foto: Matea Božić


Ipak, za ovu su izložbu upravo oni važni zato što vežu na prvi pogled nepovezane pojmove, kao što su na primjer komandna ploča u postrojenju za proizvodnju amonijaka i buket cvijeća. 

Kombinacijom više motiva i ogolijevanjem konteksta, autor postiže prikaz povezanosti naizgled nepovezanih pojmova te, praćenjem fotografija i popratnog teksta, posjetitelji izložbe mogu uočiti cikličnost prirode, kemije i društva. Glavni motiv koji ih povezuje je Petrokemija, te je samim time kemija tema preko koje se susreću priroda i društvo u malom industrijskom gradu.

“Radi se o kemijskoj industriji, industriji za proizvodnju mineralnih goriva koji se koriste u poljoprivredi, u proizvodnji hrane,” objasnio je Mrđenović svoj proces, “to je bio ključ koji je cijelu priču zavrtio - radi se o nekoj vrsti prikaza ciklusa kruženja tvari u prirodi gdje se kroz transformacije materijala može pratiti ciklus i biokemijske i društvene reprodukcije, kao i izgradnje grada i zajednice ljudi koja u tom gradu živi.”

Izložba je dio [BLOK]-ovog godišnjeg programa Umjetnici za kvart, a realizirana je uz podršku Muzeja suvremene umjetnosti. Možete ju pogledati u Black Boxu MSU-a do 21. ožujka.

Foto: Matea Božić


Autorica naslovne fotografije: Matea Božić
Autorica teksta:

Anamaria Soče

FOTO GALERIJA


    Preporučite članak: