Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO/EESC) usvojio je početkom prosinca own-initiative mišljenje (SOC/828) pod naslovom „Radna prava novinara i medijskih profesionalaca kao jamstvo neovisnosti i istinitih informacija“, u kojem upozorava da se okruženje u kojem novinari rade sve više pogoršava te da rast nesigurnosti, pritisaka i neprijateljstva prema novinarima izravno ugrožava i prava radnika i pravo građana na pouzdane, pluralne i neovisne informacije.
Polazna teza dokumenta je jasna: bez stabilnih, sigurnih i pošteno plaćenih radnih mjesta teško je održati profesionalne standarde, uredničku neovisnost i javni interes, osobito u trenutku kada se medijski modeli financiranja urušavaju, a rad sve češće fragmentira na honorarne i privremene angažmane. EESC zato traži hitne zaštitne mjere i predlaže paket preporuka koje se izravno tiču radničkih prava novinara i medijskih radnika, s posebnim naglaskom na one u prekarijatu i freelancere.
U tom paketu posebno se ističe jačanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja za sve novinare, uključujući freelancere, uz potrebu da se europski okvir koji omogućuje pregovaranje kolektivnih ugovora i za samozaposlene što prije pretoči u praksu. EESC jednako snažno upozorava na problem lažnog samozapošljavanja i drugih praksi kojima se formalno outsourca rad, a stvarno ljude ostavlja bez zaštite, sigurnosti prihoda i prava iz radnog odnosa.
U preporukama se naglašava i važnost sigurnosti i zdravlja na radu, uključujući psihosocijalne rizike (stres, burnout, uznemiravanje, digitalno preopterećenje), pri čemu EESC otvara i pitanje potrebe da Europska komisija ide prema obvezujućem pristupu, a ne samo općim smjernicama.
Dokument također veže radna prava uz širi regulatorni okvir medijskih sloboda pa se traži:
- Puna primjena Europskog akta o slobodi medija (EMFA) i učinkovit nadzor provedbe u državama članicama, kao i jačanje mjera za pluralizam i održivost medija. EESC u tom smislu govori o potrebi neovisne potpore medijima (uz postojeće subvencije) i prepoznaje da dominacija velikih online platformi te odljev prihoda od oglašavanja potkopavaju održivost sektora i posredno ruše standarde rada. Kao jedan od mogućih alata spominju se i fiskalne mjere poput razmatranja smanjenja PDV-a.
- Poseban blok preporuka odnosi se na umjetnu inteligenciju u redakcijama: EESC traži praćenje učinaka AI-a na radna mjesta i radne standarde, uključivanje tema AI-a u socijalni dijalog te ulaganje u osposobljavanje novinara (AI pismenost), uz ideje poput programa i inicijativa koje bi jačale profesionalne kapacitete redakcija.
- Konačno, EESC naglašava da je radno-pravna dimenzija nerazdvojiva od fizičke i profesionalne sigurnosti novinara te upućuje na potrebu daljnje i snažnije provedbe europskih mjera zaštite novinara, uključujući instrumente Komisije vezane uz sigurnost, zaštitu i osnaživanje novinara.
Europska federacija novinara poslala jasnu poruku Europskoj komisiji
Nekoliko dana nakon usvajanja mišljenja, Europska federacija novinara (EFJ) sudjelovala je na visokoj raspravi Europske komisije o radnim uvjetima umjetnika i kulturnih radnika u Bruxellesu, gdje je glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez povjerenicima Roxani Mînzatu i Glennu Micallefu predao EESC-ovo mišljenje o radnim pravima novinara, naglašavajući da se dio problema radnih uvjeta u kulturi i medijima preklapa, ali da se u novinarstvu dodatno prelijeva na demokratsku funkciju medija i pravo javnosti na informaciju.
U izjavi nakon sastanka Gutiérrez je istaknuo: „Naglasio sam konkretne preporuke na početku izvješća, osobito poziv Europskoj komisiji da usvoji direktivu o psihosocijalnim rizicima na radu te potrebu da se što prije provedu europske smjernice koje dopuštaju pregovaranje kolektivnih ugovora u korist freelancera“, objasnio je Gutiérrez. „Ne možemo si dopustiti da se uvjeti rada radnika u kulturnim sektorima i dalje pogoršavaju. Vrijeme je da kreatori politika prijeđu s riječi na djela.“
Kakvi su radni uvjeti u novinarstvu i što su “točke pucanja"
EESC u dokumentu polazi od dijagnoze koja je mnogima u redakcijama već svakodnevica: porast nesigurnih statusa rada, širenje honorarnih i projektnih angažmana, pritisci na produktivnost i brzinu, pad pregovaračke moći radnika, fragmentacija kolektiva i rast profesionalnih rizika. To se u praksi najčešće lomi na nekoliko radničkih pitanja:
- Sigurnost prihoda i socijalna zaštita: velik dio posla, osobito u digitalnim medijima i u perifernim tržištima, sve češće se odrađuje preko autorskih ugovora, honorara i nestalnih angažmana, što može značiti slabiju zaštitu (bolovanje, nezaposlenost, mirovina), veću ucjenjivost radnika i manju mogućnost planiranja života.
- Kolektivno pregovaranje za freelancere: bez minimalnih standarda (cijene rada, rokovi isplate, jasni ugovori, zaštita od arbitrarnih raskida suradnje) slobodni novinari ostaju u asimetričnom odnosu prema izdavačima i platformama, zato EESC naglašava potrebu da se europski okvir koji dopušta kolektivne ugovore za dio samozaposlenih provede što prije i što konkretnije.
- Zaštita od prijetnji i uznemiravanja (online i offline): uz fizičke rizike na terenu, sve češće su prisutni organizirani napadi, prijetnje i zastrašivanje online, što se u radnom smislu prelijeva u dodatni stres, autocenzuru i odustajanje od tema od javnog interesa, osobito kada redakcije nemaju kapacitete pružiti pravnu i psihološku podršku.
- Psihosocijalni rizici: stres, burnout, stalna dostupnost, digitalni overload, emocionalni teret izvještavanja i uznemiravanje postaju strukturalni problem sektora – a EESC upravo zato gura prema jačem, obvezujućem pristupu i standardima koji bi poslodavce prisilili da te rizike tretiraju kao pitanje zaštite na radu, a ne privatnu slabost pojedinca.
- Umjetna inteligencija i preoblikovanje posla: uvođenje generativnog AI-a i automatizacije bez jasnih pravila može dodatno pritisnuti standarde rada (kraći rokovi, veći obim, stalna „optimizacija“, smanjenje redakcijskih timova), a istodobno otvara pitanja autorskih prava, odgovornosti za pogreške, provjere činjenica i profesionalnih normi, zato EESC traži da se AI teme uvrste u socijalni dijalog i da se ulaže u osposobljavanje novinara, kako bi tehnologija služila javnom interesu, a ne urušavanju rada.
- Održivost medija i modeli financiranja: EESC izravno povezuje eroziju prihoda (osobito digitalnog oglašavanja i prelijevanja prihoda prema velikim platformama) s pogoršanjem radnih uvjeta te traži mehanizme neovisne potpore medijima i ulaganja u kvalitetna radna mjesta, jer bez ekonomske stabilnosti redakcije teško mogu održavati profesionalne standarde, uredničke procese i radno-pravnu zaštitu.
Što to znači za hrvatske redakcije i freelancere
Za hrvatsko tržište rada u medijima, gdje se znatan dio posla i dalje odrađuje kroz autorske ugovore, honorare i razne oblike „samozapošljavanja“, EESC-ovo mišljenje i EFJ-ova poruka Komisiji daju dodatnu političku i stručnu podlogu za traženje vrlo konkretnih promjena. Primjerice, da se prikriveni radni odnosi i lažno samozapošljavanje ozbiljnije preispitaju, da se otvori prostor za kolektivno pregovaranje i minimalne standarde i za samostalne novinare i stalne vanjske suradnike (cijene rada, rokovi isplate, ugovorna sigurnost, jasna prava i obveze, zaštita od jednostranog i arbitrarnog prekida suradnje).
Psihosocijalni rizici (preopterećenost, stalna dostupnost, uznemiravanje, burnout) moraju se tretirati kao obveza poslodavaca i pitanje zaštite na radu – s mjerama, procedurama i odgovornošću, a ne kao normalno stanje profesije. U rasprave o uvođenju AI alata u redakcije moraju se uvesti pravila koja štite radna mjesta, autorska prava i profesionalne standarde (te osiguraju obuku i realne rokove rada).
Pitanje održivosti medija mora se vezati uz radnička prava, jer bez stabilnih izvora financiranja i transparentnih, neovisnih mehanizama potpore teško je očekivati rast plaća, smanjenje prekarijata i jačanje kolektivnih ugovora.
U praksi, ovo je i poziv hrvatskim sindikatima, strukovnim organizacijama i samim redakcijama da europske preporuke pretvore u domaće zahtjeve: od standardizacije ugovornih modela i cijena rada, do zaštite mentalnog zdravlja i jasnih protokola protiv uznemiravanja – uz poruku da se „neovisnost medija“ ne može graditi na nesigurnom, potplaćenom i izloženom radu.
Foto: Pexels
Preporučite članak: