05.09. Američki koledž sport i sindikalno udruživanje igrača
Dana 26. 03. 2014. započela je apokalipsa. Svijet američkog koledž sporta izokrenut je naglavačke, demon je pušten iz okova, jahači apokalipse već šenluče po sportskim borilištima. Ako bi vas netko upitao kako su neki konzervativni američki mediji i komentatori dočekali pozitivnu odluku NLRB-a (The National Labor Relations Board) o
26.08. Živjeti iznad svojih mogućnosti
Iako se iz današnje perspektive čini zanemarivom epizodom u povijesti ideja, jesen 2008. je u političkom i ideološkom smislu bila vrlo turbulentno razdoblje na globalnoj razini. Prisjetimo se kronologije. Kao ikonički početak krize, sad već i ovjeren historiografskim konsenzusom, uzima se 15. rujan 2008. i obznana bankrota Lehman Brothersa,
13.08. Dobri i loši poslodavci – ima li razlike?
U nedavnim sukobima i previranjima u vezi sa “reformskim” paketom zakona koje je Vlada u Srbiji označila kao ključne (zakoni o radu, o penzijsko-invalidskom osiguranju, o privatizaciji i o stečaju), njena argumentacija se uglavnom sastojala ili iz onih dobro poznatih najava o “krvi, znoju i suzama” neophodnim danas zarad
09.08. Djelatnici vs. najamni radnici
Prije nego se naizgled sretno okončan štrajk srednjoškolskih nastavnika izgubi u slijedu novih zbivanja, valjalo bi podsjetiti na nekoliko značajki ovog događaja koje zaslužuju posebnu pozornost. Da u ovom štrajku ima nešto što je više od samog štrajka, osjetili su gotovo svi, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog
18.07. Bratstvo i jedinstvo u zakonima o radu
Htelo je da se bratstvo i jedinstvo Hrvatske i Srbije 2014. godine iz prošlosti dvostruko povampiri. Na jednoj strani, četvrt veka nakon raspada Jugoslavije i socijalizma ono se ponovo rodilo kao ironični savez dveju političkih elita koje maltene u istom danu usvajaju dva skandalozna zakona o radu. Sa druge
29.06. Outsourcing – politički ulozi referendumske akcije
Proces delegitimacije javnog sektora prisutan je već duže vrijeme u svim zemljama zahvaćenim krizom. Etiketiranjem javne potrošnje kao krivca za lošu gospodarsku situaciju uspješno je premješteno pitanje javnih dobara iz političke u navodno neutralnu ekonomsku sferu, a uvođenjem kriterija ekonomske učinkovitosti u područje društvenih potreba stvoren je teren da
27.06. Medijski standardi migracijske politike
Zabrinjavajući podaci o plodnom nastavku ksenofobičnih tendencija u hrvatskom društvu, a s obzirom na rastuće interkontinentalne migracije, svakako upućuju na potrebu za razmatranjem medijske sukreacije potonje teme. Jedno oveće istraživanje raspoloženja građana prema strancima, koje je ljetos organizirao Centar za mirovne studije (CMS), izazvalo je tako u domaćim novinama
25.06. Privatizacijska putanja zagrebačke tvornice RIZ Odašiljači
Radnici tvrtke RIZ Odašiljači prosvjedovali su u četvrtak 29. svibnja po tko zna koji put pred zgradom vlade RH. Neposredan povod prosvjeda bio je početak dijeljenja dionica državnog udjela firme ratnim stradalnicima. Kako bismo bolje razumjeli zašto je upravo to bio povod prosvjeda, potrebno je kontekstualizirati današnje stanje RIZ-a12.06. Linije (dis)kontinuiteta - kratki prikaz formi radničkog organiziranja i metoda borbe (1990. – 2014.)
Uvod Proces restauracije kapitalističkih odnosa, započet još u vrijeme nominalno socijalističkog društvenog uređenja, raspadom jugoslavenske federacije prelazi u svoju novu fazu. Sfera ideologije i institucionalizirane politike oblikuje se isključivo od raznih idejnih inačica kapitalističkih društveno-ekonomskih odnosa. Ukida se institut društvene imovine i čitav niz radničkih institucija vezanih uz samoupravni
04.06. Privatizacija u Hrvatskoj - tijek, posljedice, mitovi
Premda je istina da je hrvatska privatizacija obilježena problemima na gotovo svim razinama, od političke, pravne i ekonomske do praktične razine provedbe i posljedica za uključene aktere, objašnjavanje privatizacijskog debakla ostaje zarobljeno unutar granica dominantnih ekonomskih doktrina, odnosno pojednostavljenih objašnjenja koja problem vide isključivo u nestručnosti i sklonosti korupciji
02.06. Nezaposlenost: što stoji iza brojki
“Zapravo smo si sami krivi ako nemamo posla” – tom bi se izjavom psihologinje Tanje Purete najbolje mogao sažeti prilog o nezaposlenosti u Dnevniku HRT-a emitiran 19. listopada 2009. No, ako je takva agresivna manipulacija (pripisivanje problema nezaposlenosti nedovoljnoj inicijativi pojedinca i lijenosti radnika) nekome zvučala
24.05. "Dragocjeno" iskustvo rada za 1.600 kn
Stanovništvo većine postsocijalističkih zemalja jugoistočne Europe suočeno je s nizom negativnih trendova poput porasta društvenih nejednakosti i siromaštva, povećanja kompeticije na tržištu rada, rasta nezaposlenosti i nesigurnog rada te pada kvalitete i dostupnosti javnih servisa poput obrazovanja i zdravstvene zaštite. Mlade posebno pogađa i porast nejednakosti obrazovnih šansi[1] što,
23.05. Kako je pala Slobodna
U arhivskim svescima Slobodne Dalmacije iz Nacionalne sveučilišne knjižnice, institucije koja čuva sve izdane novine u državi, u uvezanom primjerku iz ožujka 1993. nema četiri broja. U nekoliko dana, od 9. do 12. ožujka ovaj danas lokalni, a nekad ugledni nacionalni dnevni list, drugi u državi po tiraži, nije
06.05. Tuzla: iz geološkog u ekonomsko potonuće
U kolektivnom sjećanju lokalnog stanovništva, kad se danas govori o Tuzli, umjesto asocijacije na industriju, neki drugi faktori su zauzeli primarno mjesto. Dva datuma pritom su postala opća mjesta kolektivnog pamćenja. Radi se o 15. i 25. maju. Taj 15. maja 1992. godine bilježi se kao početak rata u
28.04. Kako su uništavali poduzeća u Hrvatskoj: Nismo se smjeli buniti da nam kuće ne odlete u zrak!
U zlatna vremena Česma je zapošljavala oko 1.200, s izdvojenim pogonima u Grubišinom Polju i Čazmi oko 1.700 radnika, da bi ih u posljednjoj fazi preostalo tek nešto više od stotinjak. Danas su svi na burzi rada, a uzdaju se u skori nastavak proizvodnje, budući da u tvrtku ulazi
25.04. Tko stvara radna mjesta?
Treba ozbiljno pretjerati s alkoholom da bi se u “Paktu o odgovornosti” Françoisa Hollandea[1] vidjelo, kako to gotovo jednoglasno nazivaju komentari, neoliberalno skretanje. Ne povisujući previše standarde trezvenosti, bolje će poslužiti jedna od izjava kojima nas je Jean-Pierre Raffarin svojevremeno oduševljavao[2]: cesta je ravna i strmina je jaka, ali
14.04. Siromaštvo reformacije
Otpočetka godine ključan je lajtmotiv u hrvatskom javnom prostoru Njemačka. Od bujice vijesti o izručivanju optuženih hrvatskih špijuna "šokiranim" njemačkim vlastima, preko vijesti o slomljenoj zdjelici "štedljive kancelarke" Angele Merkel koja, kako je to postavio Glas Mordora, radije vozi stare skije i lomi zdjelice nego da odriješi kesu i
14.04. Prekarnost između dojma i pojma
Prekarni rad: gužva u inboxu, propušteni pozivi, nekoliko sati do dedlajna. Prekarni rad: grižnja savjesti, probijeni rokovi, nagle navale adrenalina. Prekarni rad: honorari koji kasne, čekanje honorara, strepnja ispred bankomata. Prijave, natječaji, ispunjeni planeri. Multitasking, e-banking, podaci za ugovor. Kreditna nesposobnost. Nesigurnost. Neizvjesnost.Prije pet ili šest godina11.04. Tranzicija mladih iz visokog obrazovanja na tržište radne snage
Da bismo razumeli šta čeka mlade u visokom obrazovanju i potom na tržištu radne snage, potrebno je da razjasnimo 1) ko su mladi i kakvim resursima raspolažu, 2) u kakvom su odnosu visoko obrazovanje i tržište radne snage.Tranzicija iz polja visokog obrazovanja na tržište radne snage je
07.04. Propašću Petrokemije Kutina postaje Sisak
Naslov ovog teksta je parafraza izjave jednog od radnika Petrokemije koji je u nedavnom medijskom apelu za spas tog privrednog giganta, bez suvišne pompe, odmjereno i precizno predočio razmjere privredne i socijalne katastrofe koje bi za grad Kutinu ostavile posljedice gašenja proizvodnje Petrokemije. Ne čudi da