Život uistinu piše romane, neki su sretniji, neki tužniji. Onaj o sudbini Josipa Preskara nema sretan kraj, no vrijedi ga pročitati. Posebno ovih dana, kada vam ususret Trnjanskim kresovima i 80. obljetnici oslobođenja Zagreba donosimo dosad neobjavljenu fotografiju komandanta udarnih grupa SKOJ-a u Zagrebu i narodnog heroja - Josipa Preskara.
Fotografija je snimljena u Zagrebu, neposredno prije ili početkom Drugog svjetskog rata. Objavljujemo je uz dopuštenje našeg člana uredništva Igora Livade, koji predano digitalizira i katalogizira obiteljske fotografije.
Kada je došao red na ovu, shvatio je da je na njoj i Josip Preskar-Boltek. "Tko je taj?", pitao sam Livadu koji me uputio na članke Mreže antifašistkinja Zagreba i Antifašističkog vjesnika posvećenima ovom heroju. I kada kažemo heroj, nije ni klišej ni pretjerivanje - čovjek je stvarno bio hrabar.
Evo kako ga opisuje Lutvo Ahmetović, sekretar MK KPH za Zagreb: "Omladinac, postolar s Rokovog perivoja, Slovenac, onizak, čvrst, mlad čovjek, žustar i okretan. U licu crven, uvijek nasmijan, hitar kao vidra. Nadimak mu je bio Boltek. Bio je majstor za pojedinačne akcije. Preskara je prokazao provokator i, zbog straha da se s njim suoče, policajci su mu pucali iz automobila u leđa kod Petrove crkve u Vlaškoj ulici."
Neumorni sindikalist, antifašist i gerilski borac
Josip Preskar rođen je 23. veljače 1920. godine u Osretku kraj Podsrede, Slovenija. Kao mlad obućarski radnik zaposlio se u Zagrebu, a prije Drugog svjetskog rata bio je aktivan u Ujedinjenom radničkom sindikalnom savezu Jugoslavije, tada najutjecajnijem sindikatu među radnicima širom Jugoslavije. Praktički odmah nakon napada sila Osovine na Jugoslaviju i proglašenja NDH, mladi Preskar se kao ilegalac odmah uključio u organiziranje udarnih omladinskih grupa i odbora Narodne zaštite u Zagrebu. U isto je vrijeme sudjelovao u više sabotaža i likvidacija potkazivača NOP-a i agenata-provokatora.
U prosincu 1941. bio je izabran za člana Mjesnog komiteta SKOJ-a u gradu, a već u lipnju 1942. prešao je na rad s udarnim grupama. Osim toga se bavio i prebacivanjem ljudi iz grada ilegalnim kanalima u partizanske jedinice. Bio je poslan na partijski tečaj na Kordunu, nakon kojeg se ponovno vratio na ilegalni rad u Zagrebu, iako je policija već tada počela tragati za njim; naime, jedan od novopridošlih članova udarne grupe, uhvaćen od ustaša, nije izdržao mučenje, te je prokazao Bolteka.
Ustaški agenti ušli su mu u trag u siječnju 1943., te mu 9. ožujka pripremili zasjedu u blizini Petrove crkve (Vlaška ulica) znajući da će tuda proći. U tom je trenutku Preskar sa još dvojicom ilegalaca Petrovom ulicom upravo išao u jednu akciju. Kada su se iz Petrove spustili u Vlašku, agenti su im se približili sleđa i zapucali na njih; Preskar je ostao ležati teško ranjen. Prebacili su ga u bolnicu, gdje su ga pokušali održati na životu barem toliko da od njega iznude neke informacije, ali je Josip Preskar ubrzo preminuo, ne odavši im ništa, piše o Preskarovoj sudbini Goran Korov za MAZ.
O ljudima s fotografije
Fotografija iz privatne arhive obitelji Livada priča posebnu priču o posebnim mladim ljudima koji su škole, studije, ljubavi morali staviti sa strane i krenuti u borbu protiv fašizma.
Prvi s lijeva na fotografiji je Ivan Morella. U prvim godinama rata mobiliziran je u domobrane. Nakon što mu je sestra Gabrijela (treća s lijeva na slici) 1943. godine izvučena iz logora Stara Gradiška oboje odlaze u partizane. Kao član KPJ ubrzo po dolasku u partizane postaje zamjenik političkog komesara čete, a zatim i komesar bataljona 1. Moslavačke brigade u sastavu X. zagrebačkog korpusa NOVJ. Na toj dužnosti poginuo je u borbama kod Novog Marofa u svibnju ili lipnju 1944. godine.
Kraj njega stoji Marija, od milja zvana Micika. Zajedno s obitelji Morella u svibnju 1943. godine odlazi u partizane. Kraj rata dočekala je u jedinicama X. zagrebačkog korpusa. Gabrijela (Ela) Morella, udana Livada, od prvih dana rata bila je aktivna u Narodnooslobodilačkom pokretu u Zagrebu. Uhićena je tijekom provala 1942. godine i odvedena u logor Stara Gradiška. Nakon izlaska iz logora zajedno s bratom Ivanom i majkom Marijom u svibnju 1943. godine odlazi u partizane. Kraj rata dočekala je kao starija vodnica u jedinicama X. zagrebačkog korpusa.
I posljednji na fotografiji je Josip Preskar. Nakon rata proglašen je narodnim herojem Jugoslavije. Njegovo je ime od 1958. godine nosio dječji vrtić „Josip Preskar“ na Pešćenici, koji je početkom 1990-ih preimenovan u „Cvrčak“. Na Petretićevom trgu mu je bila podignuta bista, ali je nestala početkom 1990-ih. Ipak, još i danas na pročelju zgrade (Vlaška 86a), ispred koje je stradao, stoji spomen-ploča.
Dođite na Kresove, odajte počast borkinjama i borcima za slobodu!
Za koji dan proslavit ćemo 80 godina od oslobođenja Zagreba. U borbi za slobodan Zagreb sudjelovali su i protagonisti s fotografije. Kraj rata dočekat će samo Marija i Gabrijela, boreći se u sastavu jedinica X. zagrebačkog korpusa. Kresovi danas gore i zbog njih i njihove, ali i hrabrosti brojnih neopjevanih junakinja i junaka koji su udarili temelje slobode u Europi. Zato ne propustite 10.5.2025. doći na nasip kod Mosta slobode!
Izdvojili smo što možete očekivati ove godine. Program počinje od 13 sati.
Glavni program u subotu 10.5. uključit će:
– radionice
– štandove drugarskih udruga
– grah za narod
– čitanje proglasa
– nastupe zborova
– paljenje kresova
Organizatori ističu kako je ova godina posebna jer slavimo velikih 80 godina od povijesnog trenutka kada su partizanke i partizani ušli u grad i zauvijek okončali zločinačku vladavinu NDH.
"U znak sjećanja palimo kresove svjetla i nade i odajemo počast tisućama hrabrih građanki i građana koji su se borili za pravdu i slobodu, zahvaljujući kojima Zagreb s ponosom nosi ime Nepokoreni grad. Okupljamo se kako bi obilježili pobjedu koju su izborili naši antifašistički pretci, ali i upozorili na fašističke ideje, koje danas sa političkih margina ulaze u institucije" stoji u objavi organizatora.
Mreža Antifašistkinja Zagreba Trnjanske kresove organizira u partnerstvu sa Srpskim narodnim vijećem i Savezom antifašističkih boraca i antifašista te pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradske skupštine Grada Zagreba i Vijeća gradske četvrti Trnje. Program se provodi u partnerstvu sa SKD Prosvjeta, te je podržan od strane Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Pogledajte videoreportažu s prošlogodišnjih Trnjanskih kresova.
Vidimo se na nasipu! SF-SN
Foto: privatna arhiva obitelji Livada
Preporučite članak: