Large zor naslovna

Pregovori oko novog Zakona o redu već su se dobrano zahuktali. Iako se vode iza zatvorenih vrata, prema dostupnim informacijama, nacrt novog ZOR-a kojeg je dalo Ministarstvo rada, predstavlja nastavak višedesetljetnog trenda smanjivanja zaštite radnika. Trenutnu situaciju s radničkim pravima, ali i očekivanja od spomenutih izmjena, za Radnička prava komentiralo je nekoliko sindikalista iz Hrvatske. S njima je razgovarala naša Anamaria Soče.

 

Ministarstvo rada predstavilo je socijalnim partnerima nacrt novog Zakona o radu (ZOR), temeljnog propisa kojim se uređuju radni odnosi u Hrvatskoj, da bi se, kako kažu iz ministarstva, zakon modernizirao, te kako bi se uredili platformski rad i smanjila nelojalna konkurencija te regulirao rad od kuće, koji je postao sve češći u pandemiji.

Povodom pregovora o sadržaju novog ZOR-a, o problemima s trenutnom regulacijom radnih odnosa razgovarali smo s nekoliko sindikalista iz Hrvatske.

“Sa sindikalne strane, smatramo da problem ne leži toliko u samom sadržaju Zakona o radu, već u njegovoj primjeni i načinu njegove primjene”, objasnila je Sunčica Brnardić, savjetnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) za radno i socijalno pravo.

“Zakon o radu koji određuje minimalne standarde nije namijenjen da bude (isključivi) izvor prava za radnika, nego da postavlja okvir unutar kojega poslodavci i radnici specifičnosti radnog odnosa uređuju kolektivnim ugovorima”, istaknula je Brnardić.

Upravo zato, upozorava Brnardić, kolektivni ugovori vrlo su važni, jer bez njih “sam Zakon može vrlo lako ostati mrtvo slovo na papiru”.

Bez obzira na probleme Brnardić je istaknula da SSSH kao jedan od socijalnih partnera sudjeluje u dijalogu s Vladom te su dosad na nacrt novog ZOR-a "dali vrlo konkretne prijedloge na više od 50 članaka”.

“Radi se o raznim izmjenama koje idu u smjeru sprečavanja zlouporaba koje smo primijetili u praksi, defleksibilizacije prethodno već fleksibiliziranih instituta kao što su rad na određeno vrijeme i raspored radnog vremena, odnosno o podizanju zakonske razine zaštite za npr. roditelje ili radnike koji rade od kuće”, objasnila je.

Naglasila je kako je u ovom, kao i u svakom noveliranju Zakona o radu, važno boriti se protiv dodatne fleksibilizacije.

“Ključno će biti oduprijeti se daljnjim fleksibilizacijskim tendencijama koje će se potencijalno pokazati kroz rješenja koja predlaže Ministarstvo i Hrvatska udruga poslodavaca, a za koja smatramo da se radi u područjima i odredbama koja su već primjereno riješena.”

Foto: Facebook foto arhiva SSSH


Nezadovoljstvo prijedlogom novog zakona izrazili su i iz Regionalnog industrijskog sindikata (RIS), te tvrde da izmjene zakona u radu uglavnom dovode do gorih ishoda za radnike.

Siniša Miličić, bivši predsjednik RIS-a u tri protekla petogodišnja mandata, izjavio je da je najgori slučaj izmjena i dopuna bio u 2014. godini, “a ovo je samo nastavak toga”, objasnio je.

Uoči najava donošenja novog ZOR-a, nastala je inicijativa Za radnički ZOR koja okuplja sindikate, političke stranke, udruge i političke organizacije s ciljem jačanja zakonskog položaja radnika, sprječavanja zlouporaba ZOR-a i poboljšanja radnih uvjeta. Oni također ističu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva kao problem prethodnih izmjena zakona.

“Pod argumentima nužne ‘fleksibilizacije’ i ‘jačanja konkurentnosti’, aktualni Zakon o radu iz 2014. donio je nagli porast nesigurnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na određeno, rada na crno i drugih”, objavili su iz Inicijative, dodavši da smatraju da se “novi ZOR ne smije prilagođavati željama i interesima kapitala u smjeru dodatnog slabljenja prava i zaštite radnika”.

Nacrt novog ZOR-a za Radnička prava komentirala je i Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske.

“Nakon prvih informacija čini se da promjene koje predlaže vlada znače dodatno rezanje radničkih prava, kao npr. povećanje dozvoljenih prekovremenih sati”, izjavila je Sever, naglasivši da su radnici u Hrvatskoj već opterećeni.

Prema podacima Eurostata, prosječni radni tjedan u Hrvatskoj iznosi 39,6 sati. Za usporedbu, prosjek Europske Unije je 37 sati tjedno, dok je u Nizozemskoj tjedni prosjek 30,1 sat.

“Ne vidim da je potrebno dodatno povećanje fonda prekovremenih sati niti povećanje mogućnosti rada kod drugog poslodavca”, objasnila je.

Upozorila je da je “neprihvatljivo rezanje prava kada je u pitanju plaćeni dopust ili manja zaštita sindikalnih povjerenika, što će dodatno otežati rad sindikata”.

“Pitanje nedostupnosti radnika nakon radnog vremena trebalo bi biti jasnije definirano, odnosno zajamčeno zakonom, a ne na način kako je predloženo - da se uređuje kolektivnim ugovorom ili sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu”, istaknula je Sever.

“Sve u svemu novim ZOR-om predlažu se neke promjene u skladu s promjenama u radnom okruženju, ali po mojem mišljenju nedovoljno i nedovoljno u smjeru poboljšanja položaja radnika i bolje zaštite radničkih prava”, zaključila je.


Izvor naslovne fotografije: Facebook arhiva SSSH
Tekst napisala:

Anamaria Soče


    Preporučite članak: