Radnice i radnici u 2023. godini nisu mirovali. Svaki mjesec bilježili smo i štrajkove i druge oblike radničkih akcija. Prošlu godinu obilježio je jedan od najduljih štrajkova u Hrvatskoj od samostalnosti, a u raznim oblicima prosvjeda bile su liječnice, dostavljači, radnice i radnici u trgovini, znanstvenici, umjetnici, nogometaši… Neki su i dobili povećanje plaća, neki su dobili otpremnine, a neki i otkaz.
Tijekom 2019. godine smo svakodnevnim pregledom portala N1 televizije, Novog lista i Radničkih prava uz povremenu nadopunu s nekog drugog za temu relevantnog medija zabilježili radničke akcije kod 34 različita poslodavca pri čemu smo kad je akcija bila usmjerena na cijeli sektor (npr. škole, fakulteti) uzimali zbirno ime sektora. Istom smo metodologijom 2020. zabilježili akcije kod 12 poslodavaca.
Naredne godine smo registrirali akcije kod 17 poslodavaca što je blagi porast prosvjednih aktivnosti u odnosu na 2020., ali je do rasta primarno došlo zbog nezadovoljstva oko cijepljenja, covid potvrda i testiranja u javnom sektoru.
U 2022. zabilježili smo akcije kod 21 poslodavca pri čemu je broj „neortodoksnih“ metoda (npr. otvaranje bolovanja u svrhu pritiska poslodavaca, odbijanje vraćanja zadužene opreme, uništavanje imovine nadređenih i tome slično) značajno opao u korist „tradicionalnih“ oblika borbe: prosvjeda i štrajka. U tekućoj godini sa 24 radničke akcije možemo konstatirati nastavak trenda rasta broja u smjeru predpandemijske 2019. koja i dalje nije dosegnuta. Važno je, kao i u dosadašnjim sažecima, imati na umu da ovo nije sveobuhvatan nego tek okviran pregled pa je stoga nužan oprez pri izvođenju zaključaka.