Komercijalne determinante zdravlja (CDoH) su načini na koje aktivnosti privatnog sektora – proizvodi, prakse i utjecaj na politike – oblikuju zdravlje ljudi, pozitivno ili negativno.
Komercijalne determinante predstavljaju jedan od ključnih čimbenika koji utječu na zdravlje pojedinca i društva. Uz opće poznate socijalne determinante, u koje se svrstavaju primjerice položaj u društvu, nejednakost, nesigurnost i nezaposlenost, velik utjecaj na zdravlje imaju i komercijalne determinante u koje se ubrajaju alkohol, duhan, procesirana hrana, a povezane su s raznim industrijama, te profitnim i transnacionalnim korporacijama.
Za razliku od definicije socijalnih determinanti, nema konsenzusa niti općeprihvaćene definicije komercijalnih determinanti zdravlja. Neke su definicije usmjerene na usko specifične komercijalne aktere koji se odnose na konzumaciju i korištenje nezdravih proizvoda, dok neke definicije prepoznaju širi utjecaj profita na zdravlje, neovisno o industrijskom sektoru.
Nedostatak definicija i konceptualne jasnoće što su komercijalne determinante zdravlja otežava istraživanja i donošenje javnozdravstvenih politika. Kako bi se bolje razumjelo komercijalne determinante i njihov utjecaj na zdravlje medicinski časopis Lancet je u 2023. objavio seriju tekstova posvećenu komercijalnim determinantama zdravlja, njihovom definiranju te utjecaju na društvo. Cilj ove serije tekstova bio je razviti definiciju komercijalnih determinanti zdravlja te definirati konceptualni model kako ih analizirati i istraživati.
Komercijalni interesi uništavaju zdravlje ljudi
U seriji od tri teksta niz eminentnih znanstvenika i istraživača analizira i piše na koji način komercijalni interesi pogoršavaju nezarazne bolesti, kao i kojim strategijama se komercijalni akteri koriste, a koje negativno utječu na nacionalne i međunarodne zdravstvene politike. Ova serija tekstova daje preporuke i okvir za bolje razumijevanje različitosti komercijalnog biznisa, moguće puteve prema zdravstvenoj jednakosti i dostupnosti te naglašava potrebu i nužnost države da intervenira i ulaže u javno zdravstvo, društveno blagostanje i ravnopravnost.
Važno je naglasiti da komercijalni akteri nisu homogena skupina – dok neki imaju vitalnu ulogu u društvu, drugi svojim praksama negativno utječu na zdravlje. Jedan od primjera je ponašanje farmaceutske industrije tijekom pandemije COVID-19. Bivši glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon, kritizirao je u ožujku 2020. općenito farmaceutske tvrtke zbog stavljanja profita ispred humanosti, što je u konačnici dovelo do nejednakosti u distribuciji cjepiva i lijekova te gubitka brojnih ljudskih života.
Razlozi za nedostatna ulaganja u zdravstvo su kompleksni – politička nestabilnost, ekonomska i socijalna deprivacija, pad ulaganja u javnu zdravstvenu infrastrukturu. Neadekvatne plaće i loši radni uvjeti zdravstvenog osoblja te nekompetencija i prodor privatnog interesa u javni sektor također utječu na javne zdravstvene sustave. Tako oslabljeni zdravstveni sustavi izloženi tržištu nisu se mogli adekvatno nositi s pandemijom COVID-19.
Rob Moodie, profesor javnog zdravstva na School of Population and Global Health at Australia’s University of Melbourne, bavi se komercijalnim determinantama zdravlja od kasnih 1990-ih. Na zdravlje negativno utječu duhan, alkohol, hrana, fosilna goriva, a Moodie širi priču i na bilo koji posao koji može utjecati na zdravlje i jednakost u pristupu. On zagovara „zdravstvenu svijest kao rutinu“, neovisno o kojem poslu se radi te ima radikalna gledišta što se tiče industrije i biznisa.
Za Lancet je okupio niz autora koji su se u seriji tekstova pozabavili neoliberalnom socioekonomskom agendom koja uvelike utječe na područje zdravstva. S druge strane Anna Gilmore, profesorica javnog zdravstva na Sveučilištu u Bathu, Velika Britanija, smatra da komercijalni akteri utječu na zdravlje i na pozitivan i na negativan način, te upozorava na moć velikih korporacija u oblikovanju političkih i ekonomskih sustava.
Zdravlje je određeno velikim brojem faktora, a Gilmore se fokusira na komercijalne odrednice u svom radu. Istraživačica je usredotočena na to kako komercijalni interesi utječu na ljudsko i planetarno zdravlje i što se može učiniti da se taj problem pravilno adresira. Ljudsko zdravlje ugrožava veliki broj komercijalnih proizvoda, a veliki dio može se prevenirati. Gilmore smatra da je to sistemski problem te i traženje rješenja treba biti takvo koje će obuhvatiti cijeli sustav.
Korporacije ovladale našim zdravljem
Prvi rad u seriji koji su napisali istraživačica Gilmore i suradnici analizira kako se dogodio pomak prema tržišnom fundamentalizmu i povećala moć transnacionalnih kompanija što je stvorilo (patološki) sustav u kojem su komercijalni akteri u velikoj mjeri u mogućnosti izazvati štetu i troškove. Iako neki komercijalni akteri mogu doprinijeti pozitivno zdravlju, ipak ima brojnih dokaza da proizvodi i prakse nekih komercijalnih aktera – posebice velikih transnacionalnih kompanija – doprinose porastu planetarne štete i ugroze zdravlja, te porastu društvene i zdravstvene nejednakosti.
Klimatske promjene, nezarazne bolesti, epidemije, industrijski sektor (duhan, ultra procesirana hrana, fosilna goriva i alkohol) su već odgovorni za trećinu smrtnih slučajeva na globalnoj razini. Dok komercijalni sektor gomila profit i moć, troškovi posljedica padaju na nacionalne vlade i civilno društvo. Zbog političke inertnosti stvara se neravnoteža moći te iako postoje rješenja za ove probleme, ona se ne implementiraju. Politička inertnost neposredno utječe na urušavanje zdravstvenih sustava, pri čemu je ljudsko zdravlje sve ugroženije.
S druge strane pojedini komercijalni akteri imaju pozitivne efekte na zdravlje kroz stvaranje proizvoda i usluga koji nose dobrobiti ili su esencijalni za zdravlje. Međutim, postoje industrije čiji su primarni proizvodi štetni i vode velikim svjetskim zdravstvenim problemima, pogoduju rastu nezaraznih bolesti i klimatskim promjenama. Primjerice financijska industrija i utjecaj društvenih medija na mentalno zdravlje, velike cijene nekretnina, restriktivni pristup esencijalnim lijekovima, cjepivima, sve to vodi do narušenog zdravlja, a često i smrtnih posljedica.
Komercijalni akteri utječu na nacionalne vlade slabije razvijenih zemlja i doprinose nejednakostima sa svojim nezdravim proizvodima, čine štetu okolišu i narušavaju sigurnost radnog mjesta. Primjerice zabranjeni lijekovi i pesticidi izvoze se u slabije razvijene zemlje zajedno s ostalim toksičnim otpadom. Komercijalne industrije imaju neproporcionalno veću zaradu od eksternaliziranja njihove štete na slabije razvijene zemlje. Bogatstvo i prihod se transferiraju na malobrojnu elitu u visokorazvijenim zemljama, a to je trend koji traje još od 1970-ih.
Kako nas način proizvodnje hrane čini bolesnima
Drugi rad, koji su napisali Jennifer Lacy-Nichols i suradnici fokusira se na transnacionalne korporacije koje proizvode nezdrava dobra kao što su duhan, alkohol i ultra procesuirana hrana. Autori upozoravaju na izostanak jasnog okvira za razlikovanje štetnih i korisnih komercijalnih interesa, te predlažu metodologiju koja uzima u obzir poslovne prakse, resurse, strukturu i transparentnost. Smatraju da treba iznaći što točno razlikuje štetne interese (i proizvode) komercijalnih aktera.
Primjerice postoje tvrtke u vlasništvu države koje su profitne te neke filantropske organizacije koje su dio komercijalnih entiteta. Rad nekih komercijalnih entiteta se preklapa s javnim ili takozvanim trećim sektorom, a granice između ova tri sektora nisu najjasnije – primjerice profitni akteri često doniraju organizacije civilnog društva, a također zadruge i društvena poduzeća su simultano ekonomski i socijalno orijentirani. To predstavlja izazov u istraživanju komercijalnih determinanti posebice jer je postojeća terminologija neprecizna. Zato je važno moći razlikovati komercijalne aktere i njihove prakse kakao bi se bolje razumjelo njihov utjecaj na zdravlje.
Lacy-Nichols i suradnici razvijaju okvir za razlikovanje komercijalnih interesa kroz njihove prakse, portfolio, resurse, organizaciju i transparentnost u radu. Takav okvir olakšava prepoznavanje utjecaja komercijalnih aktera na zdravstvene ishode i pomaže kreatorima politika u donošenju učinkovitih mjera. Također, bolji diferencijalni okvir između samih komercijalnih aktera pomaže jačanju kapaciteta radnika, znanstvenika, političara, regulatora i kreatora politika da bolje razumiju komercijalne determinante te na koji način mogu utjecati na njih i donijeti učinkovite mjere.
Kako transformirati postojeći sustav?
Treći rad, autora Sharon Friel i suradnika u svom istraživanju bavi se ulogom komercijalnog sektora u globalnom zdravlju i zdravstvenom pravednošću. Ovo istraživanje je okrenuto prema budućnosti i bavi se javnim i planetarnim zdravljem te zdravstvenom jednakošću kao prioritetnim ciljevima kolektivnih akcija. Za razliku od ostalih, ovi istraživači definiraju komercijalne determinante zdravlja kao poslovne modele, prakse i proizvode tržišta koji štete zdravstvenoj ravnopravnosti te općenito ljudskom i planetarnom zdravlju.
Kao rješenje predlažu transformaciju postojećeg sustava - u kojem dominira komercijalna moć na štetu ljudskog zdravlja - u društveno uređenje u kojem javni i privatni akteri kao prioritet stavljaju okolišnu održivost, ljudska prava, temeljne ljudske potrebe, zdravlje i društveno blagostanje. Za postizanje ovakve društvene promjene potrebno je promijeniti status quo te istraživači predlažu ponovno promišljanje postojećeg ekonomskog i socijalnog sustava, te promišljanje strukturnih i sektorskih politika.
Adekvatno javno financiranje zdravstvenih sustava, progresivno oporezivanje transnacionalnih i međunarodnih kompanija, prilagodba međunarodnih trgovinskih sporazuma samo su neki od ključnih rješenja za poboljšanje zdravlja i zdravstvene jednakosti. Friel i suradnici predlažu razvoj poslovnih modela usmjerenih na društvenu vrijednost, poput društvenih poduzeća i javnih ulaganja te veću društvenu mobilizaciju različitih grupa i aktera (primjerice zdravstvene organizacije i druge civilne organizacije neovisne o komercijalnim interesima, mediji, akademski i građanski aktivizam) kako bi se kreiralo znanje i praksa koji mogu utjecati na razvoj novih društvenih strategija.
Komercijalne determinante zdravlja oblikuju globalne zdravstvene ishode, često na način koji pogoduje korporativnim interesima nauštrb javnog zdravlja. Iako komercijalni sektor može imati i pozitivne učinke kroz inovacije i proizvodnju korisnih proizvoda, rastući dokazi pokazuju da negativni učinci zahtijevaju sustavan i koordiniran odgovor. Za dugoročne promjene nužno je preispitati postojeće ekonomske i socijalne sustave, regulirati negativne prakse komercijalnih aktera, povećati javno financiranje i uvesti pravednije porezne i regulatorne okvire. Rješavanje ovog pitanja zahtijeva multisektorski pristup, snažnu političku volju i kolektivnu akciju, jer je riječ ne samo o zdravstvenom, već i o društvenom i ekonomskom izazovu.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Foto: Pexels
Preporučite članak: