Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.

 

Neprijavljeni rad ili uvriježeni naziv rad “na crno” reguliran je posebnim zakonom, Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada (ZSNR; NN 151/22). Neprijavljeni rad može se definirati u užem i širem smislu. U užem smislu neprijavljeni rad je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu, odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili
2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili
3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno-pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili                                                                         
4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja (čl. 3. st. 2. ZSNR-a).

Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na povećanu plaću i iz povećane plaće ili
2. isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja (čl. 3. st. 4. ZSNR-a).

Zakonom se uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenog rada, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba Zakona. Također, Zakon se odnosi i na državljanine trećih zemalja (npr. Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija) koji nemaju zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.

Radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenoga rada ZSNR-om je predviđena uspostava dvije evidencije:

1. Jedinstvena elektronička evidencija rada
2. Evidencija neaktivnih osoba (čl. 13. ZSNR-a).

Jedinstvena elektronička evidencija rada informacijski je sustav u kojem se pohranjuju podaci o radnicima zaposlenim kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost iz popisa djelatnosti za koje je obvezno vođenje elektroničke evidencije rada (čl. 14. st. 1. ZSNR-a), primjer koje je rad preko elektroničkih radnih platformi. Svi poslodavci, uključujući digitalne radne platforme, obvezni su dostavljati podatke u Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada. Evidenciju neaktivnih osoba u elektroničkom obliku vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) na temelju podataka iz evidencija nadležnih tijela javne vlasti (čl. 15. st. 1. ZSNR-a). U evidenciji radno neaktivnih osoba vode se hrvatski državljani, državljani druge članice Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije ako imaju privremeni ili stalni boravak na području Republike Hrvatske i državljani trećih zemalja s odobrenim privremenim boravkom, dugotrajnim boravištem ili stalnim boravkom za koje je nastala potreba praćenja (čl. 15. st. 2. ZSNR-a).

Pročitaj više: Prijava poslodavca inspekciji rada

Nadzor nad primjenom ZSNR-a obavljaju nadležni inspektori u postupku inspekcijskog nadzora. U slučaju utvrđivanja postojanja neprijavljenog rada, inspektor će sastaviti zapisnik te će u njega unijeti podatke o radniku, opis poslova koje je obavljao te razdoblje u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad, a poslodavac je dužan u roku od tri dana od dana dostave Rješenja inspektora:

1. podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje za svakog radnika za kojeg se utvrdi neprijavljeni rad i to za razdoblje od 6 mjeseci koji prethodi danu kada je nadzorom utvrđen neprijavljeni rad s uplatom plaće i doprinosa (ako se ne utvrdi drugačije),
2. uplatiti kaznu? od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske (čl. 7. st. 2. ZSNR-a).

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor će postupiti kao u prethodnom inspekcijskom nadzoru pri čemu se iznos obveze uplate povećava na 6.630,00 eura za svakog neprijavljenog radnika (čl. 7. st. 3. ZSNR-a).

ZSNR predviđa i vođenje dva popisa:

1. Popis poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada
2. Popis poslodavaca kod kojih nije utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada (uvrštenje na popis samo uz suglasnost poslodavca)

Nadalje, novim je ZSNR-om predviđena i odgovornost podugovaratelja, na primjer agregatora kod platformskog rada. Ugovaratelj solidarno odgovara za obveze koje njegov podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojem radniku, za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, na koju radnik ima pravo (čl. 18. st. 1. ZSNR-a). Radnik kojem podugovaratelj kao poslodavac nije na dan dospjelosti isplatio plaću za obavljeni rad odnosno pružene usluge ili dio plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge može od ugovaratelja zahtijevati isplatu u roku od tri mjeseca nakon isteka roka u kojem je poslodavac, prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi, dužan dostaviti obračun plaće koju mu je dužan isplatiti, a koji nije dostavio (čl. 18. st. 2.).

Neprijavljeni rad smatra se velikim problemom u svijetu, ali i u Hrvatskoj iako nemamo precizne procjene koliko ima aktivnih radnika na crno. Takav se rad smatra izvorom nelojalnosti, negativno utječe na sigurnost radnih mjesta, rast stope zaposlenosti i održivost mirovinskog sustava. Smatra se da će se ovim Zakonom poboljšati prava radnika, doprinijeti će se sigurnosti radnih mjesta te će se poslodavci odvratiti od ne prijave radnika.

Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/

Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autori teksta: Izabela Bubnjek

Pravna klinika

Preporučite članak: