Large pk naslovna

Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.

 

Jedna od osnovnih funkcija Zavoda za zapošljavanje jest priprema nezaposlenih osoba za zaposlenje. Prema Zakonu o tržištu rada (ZTR, NN 118/18, 32/20, 18/22) priprema za zapošljavanje uključuje: 1. profesionalno usmjeravanje, 2. razvoj vještina upravljanja karijerom, 3. podršku u definiranju i izradi profesionalnog plana i sporazuma za uključivanje na tržište rada, 4. obrazovanje za zapošljavanje i 5. profesionalnu rehabilitaciju (čl. 21. ZTR-a).

Profesionalno usmjeravanje definirano je kao skup različitih stručnih postupaka kojima se identificiraju mogućnosti, interesi i kompetencije korisnika, kako bi donijeli odluke o obrazovanju i zapošljavanju te upravljali vlastitim profesionalnim razvojem (čl. 22. st. 1. ZTD-a). Ono uključuje informiranje, savjetovanje, procjenu kompetencija i praćenje profesionalnog razvoja (čl. 22. st. 2 ZTR-a). Usluge profesionalnog usmjeravanja pružaju se nezaposlenim osobama i ostalim tražiteljima zaposlenja, učenicima i studentima (čl. 22. st. 3). U praksi profesionalno usmjeravanje načelno uključuje psihologijsko testiranje različitih intelektualnih sposobnosti, testiranje osobina ličnosti, testiranje profesionalnih interesa, razgovor sa psihologom, uzimajući u obzir razne čimbenike poput zdravstvenih ograničenja te društvene potrebe za pojedinim zanimanjima. Nakraju profesionalnog savjetovanja osoba dobiva profesionalni savjet koji nije obvezujući jer savjetovana osoba donosi konačnu odluku te tako odabire svoj profesionalni put. Naročito je bitno profesionalno usmjeravanje učenika srednjih i osnovnih škola, studenata te osoba koje bi nakon završetka školovanja mogle imati otežan pristup tržištu rada (učenici s teškoćama u razvoju, zdravstvenim teškoćama, teškoćama u učenju, poremećajima u ponašanju i dr.) radi pomoći pri donošenju odluka o izboru obrazovnih programa i zapošljavanja kao i smanjenja rizika od napuštanja daljnjeg obrazovanja i moguće socijalne isključenosti. Potrebno je naglasiti mogućnost profesionalnog informiranja i savjetovanja putem portala E-usmjeravanje.

Nadalje, razvoj vještina upravljanja karijerom podrazumijeva stjecanje znanja i vještina potrebnih za povećanje zapošljivosti i unapređenje profesionalnog razvoja pojedinca. Ono uključuje informiranje, savjetovanje i samoprocjenu nezaposlene osobe i ostalih tražitelja zaposlenja radi mogućnosti pronalaženja posla i planiranja karijere (čl. 23. st. 2. i 3. ZTR-a). Konkretno, to bi obuhvaćalo samoprocjenu, oblikovanje životopisa i motivacijskog pisma, kao i pripremu za razgovor za posao itd.

Sljedeća bitna komponenta u pripremi za zapošljavanje jest izrada profesionalnog plana i sporazuma za uključivanje na tržište rada. Profesionalni plan i sporazum za uključivanje na tržište rada su osim ZTR-om uređeni i Pravilnikom o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (NN 28/19). Profesionalni plan je obvezujući dokument koji sadrži popis poslova i zanimanja koje nezaposlena osoba može obavljati prema njezinim utvrđenim stručnim, radnim i osobnim mogućnostima te popis aktivnosti koje će nezaposlena osoba provoditi u suradnji sa Zavodom, a u cilju zapošljavanja unutar utvrđenih rokova izvršenja. Utvrđuje ga Zavod u suradnji s nezaposlenom osobom radi pripreme za zapošljavanje i traženja posla u roku od 60 dana od dana prijave nezaposlene osobe Zavodu. Sporazum o uključivanju na tržište rada je obvezujući dokument kojim se definiraju aktivnosti dugotrajno nezaposlene osobe i Zavoda, kao i rokovi njihove provedbe. Sporazum za uključivanje na tržište rada izrađuje se ako se osoba ne zaposli u roku od 12 mjeseci od dana prijave u evidenciju nezaposlenih (čl. 24. st. 1. ZTR-a).

Obrazovanje za zapošljavanje obuhvaća aktivnosti pripreme i profesionalnog odabira te profesionalne selekcije, upućivanja kandidata u obrazovne programe, kao i vrednovanje stečenih kompetencija, praćenje učinkovitosti programa obrazovanja te njihovo financiranje i sufinanciranje (čl. 25. st. 1. ZTR-a). Odnosi se na obrazovne programe koji su namijenjeni obrazovanju odraslih osoba. Nezaposlena osoba može biti uključena u obrazovanje za zapošljavanje ako je obrazovni program sukladan utvrđenim potrebama tržišta rada i njezinim psihofizičkim mogućnostima. Primjerice, osobe sa završenom osnovnom školom uključuju se u programe osposobljavanja u kojima stječu praktične vještine (npr. pomoćna zanimanja poput pomoćnog kuhara), u programe prekvalifikacije uključuju se osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu jer je riječ o stjecanju novog zanimanja (npr. kuhar, konobar), dok su programi specijalističkih usavršavanja specijalizirani programi obrazovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela).

Posljednja mjera, profesionalna rehabilitacija, uključuje niz aktivnosti namijenjenih nezaposlenim osobama s invaliditetom kojima se osigurava stjecanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje ili zadržavanje zaposlenja (čl. 26. st. 1. ZTR-a). Postupci profesionalne rehabilitacije nezaposlenih osoba s invaliditetom obuhvaćaju: 1. utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti, 2. radno osposobljavanje, obrazovanje i programe održavanja i usavršavanja radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja, 3. pojedinačne i skupne programe unapređenja radno-socijalne uključenosti u zajednicu i 4. druge postupke prema posebnim propisima (čl. 26. st. 2. ZTR-a). Glavni razlozi otežanog zaposlenja osoba s invaliditetom su nedovoljna informiranost, kako šire javnosti, tako i poslodavaca radnim mogućnostima i potencijalima osoba s invaliditetom te nedovoljna senzibiliziranost društva u cjelini za potrebe i prava osjetljivih skupina. Stoga je profesionalna rehabilitacija bitna kako bi se smanjila nezaposlenost osoba s invaliditetom te omogućila njihova integracija na tržište na rada.

Sve navedene aktivnosti pripreme za zapošljavanje usmjerene su na povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba, pomoć za njihovo bolje snalaženje na tržištu rada te borbu protiv socijalne isključenosti. Također, bitno je napomenuti da izvršavanje navedenih aktivnosti predstavlja jedan od uvjeta za ostvarivanje prava nezaposlenih osoba poput prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.


Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Žerjavićeva 6/II, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.unizg.hr/


Naslovna fotografija: Mohamed Hassan, Radnička prava
Autorica teksta: Elena Balog

Pravna klinika


    Preporučite članak: