12.12. Privredni uspon i pad Plaškog
23.06. RAD - vijesti iz svijeta - lipanj 2015.
RAD. su novine o radnim pravima i suradnji nastale oko ideje stvaranja fronte sindikata i civilnog sektora u borbi protiv svih oblika mjera štednje: smanjenja radničkih prava, dokidanja usluga institucija socijalne države, rasprodaje javnog dobra. Ove novine će u svom kvartalnom tempu izlaženja biti prilog drugačijem jeziku o radu, ali...
15.12. Tuzlanska Dita, samoorganizacijom do samoodrživosti
Obnova toplovoda za proizvodnju praškastih proizvoda u tuzlanskoj tvornici deterdženata Dita, ključnih za samoodrživost fabrike, pri samom je kraju. Ipak, usprkos ponovnom pokretanju proizvodnje, rezultat duge i teške borbe radnica i radnika još nije izvjestan. Štrajkovi, ustrajnost, solidarnost, neplaćen rad, oskudni resursi, pratili su gašenje i ponovno pokretanje proizvodnje, a...
27.07. Sindikati - najslabija karika bh. radničkog pokreta
Čak i među zemljama regije, BiH prema stanju radničkih prava spada u samo dno. Spontani radnički protesti nisu rijetki, ali zvanično radničko organiziranje je na niskim granicama. Aktualni raspad Saveza samostalnih sindikata BiH to dobro pokazuje.
27.07. Iz joba u grob
Mjesec srpanj obilježila je euforija vezana za Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Drevnu političku taktiku “kruha i igara” iskoristila je vlast kako bi ispod radara progurala novu mirovinsku reformu i povećala dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Mislite da govorimo o Hrvatskoj?
01.09. Što se zapravo događa u Croatia Airlinesu?
09.02. Između Zapada i Rusije
Početkom veljače INA-ine benzinske postaje izdvojene su u novoosnovanu tvrtku kćer, Maloprodajni servisi. Maja Rilović, predsjednica najvećeg INA-inog sindikata INAŠ ovo izdvajanje smatra najboljim mogućim rješenjem i spasom od franšize, a predsjednik Nove solidarnosti Predrag Sekulić naziva ga sramotnim i zločinačkim udruživanjem poslodavaca i vodećih INA-inih sindikata. Ekonomist Zoran Aralica...
12.06. Linije (dis)kontinuiteta - kratki prikaz formi radničkog organiziranja i metoda borbe (1990. – 2014.)
Marina Ivandić i Igor Livada daju prikaz radničkog organiziranja i metoda borbe od 1990. do 2014. Analiziraju odnos civilnog društa spram radničkih borbi te na temelju štrajka u humantiranom razminiranju i Croatia airlinesu izvlače pouke dobre sindikalne prakse.
03.09. Jadroplov - na raskršću tržišta i države
11.09. Brodogradnja - bogati izvor dodane vrijednosti
Prava društvena i industrijska vrijednost brodogradnje ostala je u raspravi o Uljaniku i 3. maju skrivena iza ideološke retorike o “gubitašima”. Proizvodni industrijski lanci kompleksniji su od kratkoročne bilance svakog pojedinog poduzeća, a to se najopipljivije ogleda u radnim mjestima i utjecaju na cjelokupnu ekonomiju.
11.02. Neizvjesnost na dokovima
Iako je i dalje jedan od najvećih poslodavaca u gradu, Luka Rijeka se nalazi u silaznoj poslovnoj putanji već dulje od dva desetljeća. Razloge tome treba tražiti u širem ekonomskom kontekstu napuštanja koordinirane razvojne industrijske politike, bilo na lokalnoj bilo na državnoj razini. U tako postavljenim uvjetima jedino “poslovno rješenje”...
22.01. Manekenstvo, nepriznati rad
23.09. Radništvo se masovno suprotstavljalo merama štednje osamdesetih godina
Pola miliona ljudi je krajem osamdesetih u Jugoslaviji učestvovalo u štrajkovima izazvanim tadašnjom ekonomskom krizom. Ipak, sindikati kao najznačajnije organizacije radništva nisu prepoznali ovu borbu kao svoju, to su učinile novonastale nacionalističke političke stranke.
18.02. Ovako se podiže natalitet u Hrvatskoj: Svaka druga trudnica dobije otkaz
01.03. Osovina Kutina – Sisak
Radnici Petrokemije državnu intervenciju ne čekaju pasivno, nego šalju signal da će pružiti žestok otpor eventualnom napuštanju njihove tvornice. Novi kvalitativni moment u otporu tiče se suradnje kutinskih radnika s onima iz sisačke rafinerije.
10.09. Izvan kutije
05.10. Socijalne nejednakosti u kreativnom sektoru Velike Britanije
Studija „Panic! Social Class, Taste and Inequalities in the Creative Industries[1]“ koju su, u sklopu projekata „Panic! 2018“, proveli sociolozi sa Sveučilišta u Edinburghu i Sheffieldu u suradnji s organizacijom „Create London“ ukazuje na značajnu isključenost žena, etničkih manjina[2] i pripadnika radničke klase iz kulturnog i kreativnog sektora Velike Britanije.
18.02. Najjači izvozni proizvod bosanskohercegovačkog kapitalizma
07.10. Mirovinska reforma - koliko je ženama loše
Najnovija reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj ponovno nije uspjela pronaći zadovoljavajuća rješenja za ozbiljne demografske društvene probleme. U žongliranju socijalnih prioriteta, deblji kraj ponovno su izvukle žene.
15.10. Zabrana štrajka u Croatia Airlinesu