Nataša Rogelja i Špela Ledinek Lozej "Ženske radne migracije u prvoj polovici 20. stoljeća: putovi Šavrinki nekada i danas" i Duga Mavrinac "Posao iz ljubavi, posao iz nužde: specifičnosti rada hrvatskih njegovateljica starijih i nemoćnih u Italiji"

Nataša Rogelja i Špela Ledinek Lozej "Ženske radne migracije u prvoj polovici 20. stoljeća: putovi Šavrinki nekada i danas"

Sažetak: Osnovne su značajke Istre s početka 20. stoljeća gospodarska zaostalost i zakašnjela industrijalizacija popraćena prekomorskim iseljavanjima i tjednim ili sezonskim radnim migracijama u obalne gradove. Česte promjene političkih sustava, ratovi, zasnivanje velikih obitelji te marginalizacija većinski ruralnog stanovništva Istre koje govori hrvatskim ili slovenskim jezikom uzrokovali su siromaštvo i socijalnu nesigurnost. U takvim okolnostima (pre)prodaja robe i proizvoda između ruralnih i urbanih područja bila je primarni izvor prihoda ne samo pojedinaca, već i obitelji i cijelih sela. U mozaiku istarskih radnih migracija važnu su ulogu odigrale žene (pre)prodavačice koje su uslijed ratova i siromaštva ponekad postajale glavni obiteljski skrbnici. Putovi koji su vodili iz ruralnog zaleđa u obalne gradove utrti su pričama mnogih istarskih tovara, (pre)prodavača, krijumčara i putnika. Jedna od tih priča trgovački je put Šavrinki, trgovkinja jajima koje su od kraja 19. do sredine 20. stoljeća trgovale na području između središnje Istre i Trsta. U drugoj polovici 20. stoljeća, u kontekstu stvaranja nove granice između Slovenije i Hrvatske i povećane turističke aktivnosti, Šavrinke, između ostalog i kroz umjetničke reprezentacije, zadobivaju simboličke konotacije tradicije, izvornosti, slovenske Istre, itd.
Jezgra je predavanja životna priča istarske trgovkinje jajima iz Gračišća Marije France popraćena etnografskim fotostripom njezina trgovačkog puta. U prezentaciju su upleteni citati iz intervjua s Marijom i njezinom kćeri, te izvaci iz Marijinih knjiga i terenskog dnevnika etnologinja, pisanog na samom putu.

Nataša Rogelja diplomirala je na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju te na Odjelu za sociologiju kulture Filozofskog fakulteta u Ljubljani, a 2005. doktorirala je socijalnu antropologiju na Institutum Studiorum Humanitatis (ISH) u Ljubljani. Između 1998. i 2005. radila je kao znanstvena novakinja u Centru za mediteranske studije ISH. Od 2011. znanstvena je suradnica u Institutu za migracije pri ZRC-u Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Područja istraživanja vezana uz ženske radne migracije: ženske radne migracije u Istru, popularizacije Šavrinki u 20. i 21. stoljeću, mobilna etnografija. Ostalo: migracije po životnom stilu, novi oblici nomadizma, antropologija turizma, pomorska antropologija.

Špela Ledinek Lozej diplomirala je 1999. na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju i Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Ljubljani, a 2012. na istom je sveučilištu doktorirala na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju. Godine 2000. počela je raditi kao znanstvena asistentica u Institutu za slovensku etnografiju ZRC SAZU, a od 2004. radi u Istraživačkom centru ZRC SAZU u Novoj Gorici. Od 2012. članica je Stručnog odbora Slovenskog etnografskog muzeja. Područja istraživanja vezana uz ženske radne migracije: ženske radne migracije u Istru, popularizacije Šavrinki u 20. i 21. stoljeću, mobilna etnografija. Ostalo: kultura i životni stilovi stanovanja, alpska poljoprivreda i trgovina između sela i gradova.

...............................................................................................................

Duga Mavrinac "Posao iz ljubavi, posao iz nužde: specifičnosti rada hrvatskih njegovateljica starijih i nemoćnih u Italiji"

Ženska radna migracija pronašla je svoje mjesto unutar koridora koji se u Europi kreću s istoka prema zapadu, a globalno – s juga prema sjeveru. Na tom putu rad u kućanstvu često predstavlja jedinu mogućnost zaposlenja. Prema procjenama Međunarodne organizacije rada iz 2013., u svijetu trenutno postoji između 53 i 100 milijuna radnika u kućanstvu, među kojima je udio žena čak 83%. Skriven iza zatvorenih vrata, rad u kućanstvu predmet je borbe, pregovaranja, novih rodnih podjela i eksploatacije. Posljedično, i suvremena feminizacija radnih migracija postaje još jedan primjer kontradiktornosti i ambivalentnosti vezanih uz proces emancipacije žena diljem svijeta, dok se rad u kućanstvu zbog oslabljivanja socijalnih politika često transformira iz luksuza u nužnost koja ujedno osigurava opstojnost rodnih uloga i podjela unutar samog kućanstva.
U ovom izlaganju predstavljam 2014. godine započeto istraživanje njegovateljica starijih i nemoćnih s područja Istre i Primorja, koje su u Italiji prisutne već tridesetak godina, a koje u posljednje vrijeme sve više sudjeluju i na lokalnom tržištu rada. Prikazom specifičnih uvjeta takvog oblika rada u kućanstvu osporavam uobičajenu definiciju te kategorije rada kao homogene cjeline.

Duga Mavrinac doktorandica je kulturne antropologije i etnologije pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu te kustosica u udruzi IPAK čije je temeljno polazište djelovanja korištenje resursa umjetnosti i znanosti, kombinirane metodologije te inovativne prakse u istraživanju društvenih tema. Njezin istraživački fokus usmjeren je na teme rada u kućanstvu, komodifikacije njege, suvremene ženske radne migracije i neformalne ekonomije. Urednica je i autorica predgovora knjige Ne(istra)žena, svojevrsnog ženskog vodiča kroz Istru koji je nastao kao rezultat traganja za nedovoljno istraženom poviješću istarskih žena.