Nakon uspješnih diskusija Politiziranje medija, medijalizacija politike i Hrvatski ekonomski rast od 1952. do 2015. održanih u lipnju, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nastavlja davati svoj doprinos razvoju intelektualne i raspravne kulture te Vas poziva na diskusiju pod nazivom:

Dualno tržište rada:
Prekarni rad, rast nestandardnih oblika rada

Uvodno će dr. sc. Višnja Samardžija i dr. sc. Hrvoje Butković, autori studije The rise of the dual labour market: fighting precarious employment in the new member states through industrial relations (PRECARIR) Country report: Croatiaprezentirati rezultate svojeg istraživanja, čije glavne zaključke donosimo u nastavku.  U raspravi će sudjelovati predstavnici sindikata, agencija za zapošljavanje, predstavnici političkih stranaka i znanstvenici. Moderator rasprave bit će dr. sc. Željko Ivanković.
Napomena za medije: od predstavnika političkih stranaka zasad su sudjelovanje potvrdili Mirando Mrsić (Narodna koalicija), Tomislav Ćorić (HDZ) i Ljubo Jurčić (Koalicija rada i solidarnosti), dok se imena predstavnika drugih koalicija još ne znaju, ali se očekuju.

Prekarni rad: Rast prekarnog rada i nestandardnih oblika rada u Hrvatskoj i u svijetu više ne treba dokazivati. Postoje neslaganja o uzrocima tog rasta, jesu li ideološki i zakonodavni ili ekonomski (kriza) i tehnološki (digitalizacija) te o posljedicama i mogućnostima promjene nepovoljnih efekata. Glavni uvidi studije o dualnom tržištu rada su:

• Ekonomska kriza intenzivirala je porast nestandardnog zapošljavanja u Hrvatskoj. Novi Zakon o radu iz 2014. godine omogućio je veću fleksibilnost, a time i stvorio osnovu za daljnje širenje nestandardnih oblika zapošljavanja kao što rad na određeno vrijeme, rada u skraćenom radnom vremenu, agencijski rad, te drugi atipični oblici zapošljavanja.
• Najrašireniji oblik nestandardnog zapošljavanja u Hrvatskoj predstavlja rad na određeno vrijeme. Od pet analiziranih sektora studije IRMO-a od izbijanja krize rad na određeno vrijeme značajno je povećan u metalnoj industriji, graditeljstvu te u sektoru agencijskog rada, gdje gotovo da i nema standardnog zapošljavanja. U sektoru trgovine rad na određeno vrijeme stagnira ali je zato jako povećan rad u skraćenom radnom vremenu. Za razliku od drugih analiziranih sektora javno zdravstvo posljednjih godina bilježi pad rada na određeno vrijeme.
• Kriza je pridonijela daljnjoj segmentaciji tržišta rada u Hrvatskoj budući da je povećan jaz između dobro zaštićenih radnika na standardnim ugovorima na neodređeno vrijeme i onih drugih koji takve ugovore nemaju, te su izloženi sve većim neizvjesnostima.
• Socijalni partneri u Hrvatskoj na različite su načine pristupili nestandardnom radu, koji je u stalnom porastu. Općenita strategija sindikata usmjerena je na smanjivanje nestandardnog rada. S druge pak strane, poslodavci smatraju da je tržište rada u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno fleksibilno.
• Dugoročne strategije sindikata vezano uz nestandardni rad trebale bi proširiti fokus s kolektivnog pregovaranja na druga područja, te ponuditi jasne strateške smjernice za djelovanje prema poslodavcima i tijelima javne vlasti.

Studija se može preuzeti na poveznici:

http://www.irmo.hr/wp-content/uploads/2015/01/PRECARIR-HR-final-language-edited-version.pdf

Vjerujemo da ćete se odazvati našem pozivu.

Događaj je prenesen s web stranice Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja