Epidemija koronavirusa je, vidjeli smo, ukazala na mnoge probleme hrvatskog zdravstva. U jeku najgore krize zatvarane su bolnice, a obrađivani su samo hitni slučajevi. Između ostaloga, ova kriza odrazila se nepovoljno i po trudnice – jedan od prvih koraka u zdravstvu bilo je ukidanje prava na pratnju pri porodu, a zbog stavljanja rada bolnica na 'stand by' velika većina trudnica morala je ili otkazati obavljanje nužnih pretraga ili raditi ih privatno, što naravno predstavlja veći financijski trošak. Nedostatak informacija vezan uz pandemiju, tj.pratnju pri porodu i slična pitanja pojačao je razinu stresa i nesigurnosti u ionako osjetljivom životnom periodu žena. Donosimo njihove priče.

Nedostatak informacija povećava stres

Ina Divac-Pereža
rodila je u rodilištu u Splitu tijekom epidemije koronavirusa. Njen suprug nije joj bio pratnja na porodu. Iako su se oboje pripremili za tu činjenicu, to je za nju bio veliki izvor stresa, kazala nam je.

Restrikcije na pratnju pri porodu dio su mjera koje su uvedene u hrvatska rodilišta i bolnice na samom početku epidemije. Daniela Drandić iz nevladine udruge Roda – roditelji u akciji kazala nam je kako je pravo na pratnju pri porodu u Hrvatskoj relativno novo. I to pravo je bilo jedno od prvih koje je u mjerama borbe protiv pandemije ukinuto. “Pravo na pratnju pri porodu nije kodificirano u Hrvatskoj. U nekim mjestima I bolnicama ta praksa je usvojena prije 25 godina, u nekim prije deset godina”, kazala je Drandić, naglašavajući pritom činjenicu kako ta praksa varira od regije do regije. Neujednačenost se očitovala i u mjerama implementiranima od početka epidemije.

Tako nam je potvrđeno u razgovorima koje smo početkom travnja vođeni s trudnicama i ženama koje su netom rodile - negdje patronažne sestre ne dolaze majkama koje su netom rodile, a negdje dolaze. Neujednačenost i nedostatak informacija uvelike doprinosi stresu koji trudnice i žene koje su netom rodile osjećaju.

HZJZ: Situacija je iznimna, ograničavanje pratnje na porodu opravdano

Na upit vezan uz smjernice za pratnju pri porodu koji smo poslali u travnju, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) odgovaraju kako nemaju dogovorene i usklađene preporuke epidemiološke struke koje se tiču pratnje pri porodu.
Međutim, navode kako „trebamo prihvatiti da je trenutna situacija iznimna i da je opravdano ograničiti ulazak osoba nepoznatog COVID-19 statusa u zdravstvene ustanove. Svaka zdravstvena ustanova (i ustanova socijalne skrbi) ima pravo, po procjeni svojih upravljačkih tijela, ograničiti ili ukinuti pravo ulaska osobama čija prisutnost nije apsolutno nužna, a sve u svrhu zaštite trudnica, djece i zdravstvenih radnika. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, u ovom trenu, trebamo privremeno odložiti“, navode iz HZJZ-a.

Iz Ministarstva zdravstva kazali su nam kako je ministarstvo, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju, a u cilju osiguranja optimalne kvalitete zdravstvene skrbi trudnicama i rodiljama, zatražilo donošenje stručnih smjernica Hrvatskog liječničkog zbora o načinu zbrinjavanja trudnica i rodilja za vrijeme trajanja pandemije COVID-19.

„Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju, kao mjerodavno tijelo ovlašteno za donošenje stručnih smjernica u navedenom području, donijelo je mišljenje odnosno preporuke. Jedna od preporuka vezana za postupak za vrijeme poroda jest da treba smanjiti broj osoblja koje ulazi u sobu na najmanju moguću mjeru. Osim navedenoga, zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici su za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa dužni pridržavati se smjernica HZJZ, te zbrinjavati trudnice u skladu sa stručnim preporukama i mogućnostima zdravstvenih ustanova.“ Iz Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju, na zahtjev za komentarom, nisu nam odgovorili.

Zbunjujuće izjave


Drandić ističe kako izjave u medijskom prostoru zbunjuju trudnice. Također napominje kako je nedostatak informacija od strane bolnica izvor velikog stresa za žene, a veliki broj žena s kojima smo pričali potvrdile su nam kako su im jedini izvor informacija Udruga RODE i mediji.

Naše sugovornice ističu da zbog implementiranih mjera nisu mogle obavljati pretrage u bolnicama, što im je predstavljalo veliki problem - te iste pretrage morale su obavljati u privatnim klinikama što naravno košta. Martina Viduka je kazala kako joj je dijagnosticiran Hashimoto sindrom (autoimuna bolest štitnjače) i kako treba kontrolirati hormone štitnjače, pogotovo u trudnoći. „Također, nakon prve trudnoće u kojoj sam imala gestacijski dijabetes u povećanom sam riziku da ću ga dobiti i u ovoj trudnoći. Prema mojim saznanjima onemogućeno je i testiranje i praćenje šećera u krvi u bolnicama. Za sada ove pretrage planiram obaviti u privatnim laboratorijima koliko god mi to bude financijski moguće. To znači da ću nekako morati posložiti prioritete barem što se tiče tih nužnih pretraga. Ne mogu zamisliti kako se osjećaju žene kojima te pretrage nisu više dostupne niti financijski niti fizički“, kazala nam je.

„Jedine informacije vezano na temu pratnje na porodu dobivam iz medija i s web-stranice udruge Roda. Suprug i ja često razgovaramo o mogućnosti da nećemo biti zajedno. Oboje strahujemo od toga. Meni je jako važna njegova prisutnost i podrška. Brinem i zbog mogućnosti da ću biti odvojena od bebe ako se pojave neki simptomi“, dodala je.

Nina Serti nam je kazala kako joj je pandemija otežala pristup informacijama te kako joj jako teško pada pomisao da joj muž možda neće moći biti pratnja na porodu. Jedna žena s kojom smo pričale, ima kompliciranu trudnoću koju treba čuvati rekla nam je kako je izrazito stresno biti trudnica tijekom epidemije koronavirusa: „Prvenstveno zbog straha od zaraze i mogućih komplikacija, budući da svaki mjesec moram ići u dom zdravlja/bolnicu na kontrole i pretrage i biti u kontaktu s ljudima. Novost je to da su u laboratorijima doma zdravlja ukinuli pretrage koje nisu hitne, tako da sam morala privatno ići obaviti redovne trudničke pretrage (npr KKS, urinokultura, OGTT, brisevi, itd), što je dodatan udarac za kućni budžet. Od drugih trudnica sam čula čak da su im i redovne preglede odgodili, no kod mene to nije bio slučaj.“ Konstantna nesigurnost i promjene koje se događaju su joj veliki uzrok stresa, dodala je.

A koliko je situacija neizvjesna i koliko se konstantno mijenja govori i činjenica kako je nakon kratkog perioda kada se činilo da je epidemija pod kontrolom određeni dio bolnica i rodilišta počeo vraćati pratnju pri porodu. Međutim, s naglim skokom broja zaraženih, to pravo je ukinuto, a trudnice su opet ostale same, bez pratnje na porodu.

 

Istraživanje za ovaj članak napravljeno je u sklopu projekta Tracking the Backlash OpenDemocracyja.

 

Izvor naslovne fotografije: Pexels

Autorica teksta:

Matea Grgurinović


Preporučite članak: