FOTO Prometni kolaps u centru Zagreba!, izvijestio je sredinom prosinca Index.hr, kada je jedan četvrtak ujutro došlo do oštećenja naponske mreže na Savskoj ulici kod Koturaške, zbog čega je u zastoju bio tramvajski prijevoz. I to jest vijest, jer zastoj u tramvajskom prijevozu tijekom jutarnje gužve i prometnog kaosa utječe na velik broj ljudi koji putuju na posao, u školu, na fakultet ili jednostavno idu nešto obavljati.
Trenutna zagrebačka vlast diči se svojim najavama za poboljšanjem javnog prijevoza i rasterećenjem prometa u gradu, ali u praksi stvari izgledaju kao da su se pogoršale. Nije tajna da su Zagrebački električni tramvaj (ZET), kao i brojne druge gradske firme, prepune problema. Oni se vuku još od dvadesetogodišnje vladavine bivšeg gradonačelnika Milana Bandića koji je na vječna lovišta otišao sa stilom, ali je Zagrepčanima i nama dotepencima, kao i novoj (a sada već staroj) gradskoj vlasti ostavio brojne probleme.
Tako je krajem svibnja 2023. prosvjedovalo tristotinjak radnika i radnica ZET-a, zbog niskih plaća, loših uvjeta rada i stanja voznog parka. Radnici su tražili i povećanje koeficijenata. Tada je organizator prosvjeda, Neven Brnjas, s kojim smo i mi razgovarali, govorio o tome kako se mogu dogoditi teže nesreće zbog neispravnih ZET-ovih tramvaja i autobusa, nedostatka potrebnog alata, ali i nedostatka radnika. „Radni uvjeti su teški, hangari prokišnjavaju, dotrajali su, prljavi i neodržavani, busevi voze na 'ćelavim' gumama, vrata im ne rade, ne šalje ih se čak ni u spremište na zamjenu. Pola 'novih' tramvaja se raspalo i ne voze, a pola koji voze jedva se održavaju, čak su i tramvaji stari 45 do 55 godina u boljem stanju", prenijeli su tada mediji Brnjasove riječi.
Što je iza kulisa?
Nekima od nas koji ne voze ili žarko želimo koristiti javni prijevoz jer ga smatramo boljim načinom putovanja kroz grad koji je i uz to i okolišno vrlo prihvatljiv, jasno je odavno da stvari u najmanju ruku 'štekaju'. Autobusi kasne i/li se kvare, nisu čisti, flota je stara i neodržavana, a prema onome što smo čuli od insajdera, problem je i protok novca, tzv. kešflou. Ukratko, ZET je u problemima. Velikim.
Ono što mi kao putnici i korisnici javnog prijevoza vidimo uglavnom su vozači i vozačice, kontrolori i kontrolorke, ili stanje autobusa i tramvaja. I oni se nose sa svojim problemima. Sve su češći, nažalost, napadi na vozače, kao i kontrolore. Tako se i početkom prosinca prošle godine održao još jedan prosvjed, kada je Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a na pola sata zaustavio promet autobusima na okretištu Črnomerec kako bi upozorili na sve učestalije i brutalnije napade na vozače i kontrolore te drugo prometno osoblje. Povod je bio napad, šesti te godine, na vozača autobusa i otpremnika ZET-a koji se odvio na terminalu Črnomerec. Radnici ZET-a napadnuti su s leđa od strane mlađih muških osoba nakon što su pregledavali autobus linije 172 na koji je tijekom vožnje netko bacio kamen i razbio bočno staklo. Vozaču autobusa napadači su slomili prst i odvezen je u bolnicu, dok je otpremnik bio lakše ozlijeđen, izvijestio je tada ZET na svojim stranicama. O problemima s kojima se suočavaju kontrolori Radnička prava već su opširno izvještavala.
Ali, što je 'iza kulisa'? Tko su radnici koje ne vidimo? Recimo, tko održava naponsku mrežu? Tko su radnici koji izlaze na teren kada se, kao s početka teksta, dogodi 'prometni kolaps'? Obratili smo se ZET-u iz kojeg su nam kazali kako je u tom poduzeću zaposleno 3784 radnika na 320 sistematiziranih radnih mjesta.
Najviše je vozača autobusa i tramvaja, zatim radnika na održavanju vozila, prodaji i kontroli karata, održavanju infrastrukture i objekata, te administrativni poslovi poput nabave, financija, ljudskih resursa, pravnih poslova, informatike, informiranja i dr.
Na naše pitanje što je sve potrebno da bi tramvajska mreža i mreža autobusa funkcionirala 24 sata dnevno iz ZET-a odgovaraju kako je za to „potrebna sinergija brojnih ZET-ovih službi, počevši od autobusnih i tramvajskih pogona i njihovog prometnog osoblja, poput vozača, otpremnika, dispečera i prometnika, zatim servisnih službi koje čine mehaničari, električari i druga srodna zanimanja“. „Interventne ekipe koje obavljaju popravke gornjeg i donjeg voda tramvajske mreže, popravke vozila i opreme na terenu. Neizostavan dio prometnog sustava ZET-a je i Centar za nadzor, upravljanje i razvoj prometa, koji uz planiranje i organizaciju prijevoza na svim linijama, 24 sata dnevno koordinira promet. Naravno, i brojne druge službe služe kao podrška funkcioniranju prometa u cijelosti“.
O problemima servisera i interventnih službi pisala je naša Ana Vragolović. Kako su njoj kazali sindikalisti s kojima je razgovarala, u slučaju da se tramvaj pokvari na pruzi, na teren izlazi interventna služba: jedan od nekoliko vozača-mehaničara i kontrolor. Oni rješavaju kvarove na licu mjesta ako je to moguće, a ako se ne može odmah popraviti, dizalicom ih se šlepa u spremište. Uvjeti tih majstora također su loši, jer nemaju ni adekvatan prostor – kvarove čekaju u malom autu gdje se ili smrzavaju zimi ili kuhaju ljeti.
ZET smo također pitali da nam opišu tko koordinira mrežu tramvaja i autobusa, tko ju održava, tko se brine da su tramvaji i autobusi u dobrom stanju te tko izlazi na teren i popravlja tramvaje kad se pokvare. „Za koordinaciju tramvaja i autobusa u prometu zadužen je Centar za nadzor, upravljanje i razvoj prometa koji upravlja prometnom mrežom ZET-a 24 sata dnevno. Za ispravnost vozila brinu servisi, a na terenu su također raspoređeni servisni mehaničari za autobuse te interventne ekipe za tramvaje“, kazali su nam iz ZET-a. Na dizalici za vuču neispravnih vozila rade dva zaposlenika, dok se za ispravnost tramvajske, odnosno kabelske mreže brine Odjel Održavanje tramvajske infrastrukture, dodaju iz tog poduzeća. ZET za sve službe ima vlastite zaposlenike, dok se usluge drugih tvrtki koriste u pojedinim segmentima, npr. prilikom radova na tramvajskoj infrastrukturi za određene građevinske zahvate, a za generalno čišćenje vozila i radnih prostorija angažiraju se za to specijalizirane tvrtke.
Kako se izrađuje vozni red?
U ZET-u, prema podacima koje se mogu pronaći na njihovim stranicama, trenutačno ima 476 autobusnih vozila, prosječne starosti 11,9 godina, 263 tramvajska vozila, od čega su 142 niskopodna, žičara, uspinjača, 31 vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju, autobusi za prijevoz školske djece, turistički tramvaj, turistički panoramski autobusi, turistički vlakići i turistička elektro vozila. Prometna povezanost gradskih predjela javnim se prijevozom ostvaruje različitim modelima i prema visokim europskim standardima. Uz prijevoz putnika tramvajima, autobusima i uspinjačom, ZET realizira i poseban prijevoz školske djece u za to prilagođenim autobusima te specijalizirani prijevoz osoba s invaliditetom posebno opremljenim vozilima. Sistematizacija poslova u ZETu- koju možemo naći online, daje uvid u sve poslove koji se obavljaju u tom poduzeću. Recimo, u Odjelu za nadzor i upravljanje prometom rade voditelj odjela, glavni prometnik, organizatori, kontrolori prometa, disponent planer i referent.
Kako, recimo, izgleda izrada voznog reda možemo saznati iz završnog rada "Izrada voznog reda na autobusnoj liniji 212 Dubec - Sesvete u Zagrebu" izrađenom na Fakultetu prometnih znanosti. U tom se završnom radu daje opis kako izgledaju disponiranje vozila, kao i izrada voznog reda. „Disponiranje vozila obavlja dispečer i to u službi od 22:00 do 06:00. Vozila po povratku s linija idu na točenje goriva, pranje i čišćenje, a zatim na preventivni pregled i na parking. S obzirom na to kako se svaku noć za jutarnji izlazak treba pripremiti 125 voznih jedinica veliku ulogu u procesu imaju djelatnici servisa koji moraju prirediti potrebna vozila za izlaz. Posebni vozači rade na poslovima noćne pripreme autobusa, a zovu se parkirni vozači. Servis daje dispečeru tri smjene, svoj plan zadržavanja i ispravnosti vozila po potrebi prometa te prema tim materijalima dispečer radi dispoziciju autobusa za sljedeći dan“, navodi se u završnom radu.
Dispozicija za jedan radni dan sadrži broj linije autobusa, vozni red, garažni broj, brojno stanje autobusa za određeni dan, broj ispravnih, neispravnih vozila, zatraženi broj i stvarni izlazak i vozila u pričuvi; kada je napravljen potpuni izlaz autobusa te su sve linije opslužene vozilima i vozačima, dispečerski posao završava. Vozači Zagrebačkog električnog tramvaja rade u smjenama, koje su najčešće: rana (od 04:00 do 11:00), srednja (od 11:00 do 17:00), kasna (od 17:00 do 24:00) i dvokratna (od 04:00 do 08:00 i od 12:00 do 16:00). Iz završnog rada još saznajemo da je, da bi se odredio potreban broj vozila linije, bitno vrijeme obrta. U vrijeme obrta autobusne linije (da napravi cijeli obrt) ubrajamo i vrijeme čekanja na ulazak i izlazak putnika, vrijeme vožnje kao i vrijeme provedeno na terminalima. Za izradu samog voznog reda bitno je anketiranje (razlog putovanja) i brojanje putnika koje rade brojači koji broje putnike pri izlazu i ulazu na svako stajalište.
O organizaciji posla razgovarali smo s prije spomenutim Nevenom Brnjasom, jednim od najpoznatijih zviždača u ZET-u koji godinama upozorava na probleme u tom poduzeću. On nam priča kako postoji interventna ekipa koja se bavi gornjim vodom, tj. situacijama kada dođe do njegova pucanja i sličnih izvanrednih situacija. „Oni vam u principu prate debljinu žice gornjeg voda. Radi se o bakru i oni (ekipa, op.a.) prate debljinu žica“, govori nam Brnjas i ukazuje na problem čestog postupanja ekipe koja se bavi gornjim vodom, jer često dolazi do pucanja.
Na naše pitanje koji su još radnici bitni u ZET-u, a o kojima često ne mislimo kada čujemo za to poduzeće, ukazuje i na interventni tim koji šlepa autobuse i tramvaje kada dođe do problema. Rasporedi se, pak, slažu u centru za upravljanje prometom u Zapruđu. „Tamo sjede ljudi koji slažu rasporede. Znači, koliko, kada, gdje“. Prema njihovim odlukama slaže se broj tramvaja i autobusa na linijama. „I onda oni pošalju zahtjev, pa se taj zahtjev nosi u servis“, opisuje nam Brnjas. Međutim, i Brnjas i Boris Jamnić iz Novog sindikata ZET-a, s kojim smo također razgovarali o situaciju u ZET-u, ukazuju da problemi koji muče to poduzeće utječu na sve radnike i sve službe.
Nema ljudi, nema dijelova za popravak, plaće su niske, a uvjeti rada teški. Tako otprilike Jamnić sumira situaciju u ZET-u. U konačnici, bili oni 'nevidljivi' radnici, ili 'vidljivi', poput vozača i kontrolora, brojni upoznati sa situacijom u ZET-u upozoravaju na teško stanje tog poduzeća i na to da će situacija biti samo još gora ako se nešto ne promijeni. Sve se to prelama na leđima radnika, a onda i na onima putnika.
Objavu ovog teksta podržao je Grad Zagreb potporom male vrijednosti za sufinanciranje proizvodnje i objave programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama za 2023.
Naslovna fotografija: Bug.hr/Radnička prava
Preporučite članak: