Njemačka je sredinom ožujka kao i većina ostalih europskih zemalja, u pokušaju obuzdavanja širenja korona virusa, uvela pojačane kontrole granica i zabranu ulaska za sve ne-njemačke državljane. Mjera se trebala odnositi i na sezonske radnike u poljoprivredi od kojih velik broj početkom proljeća tradicionalno dolazi iz istočne Europe. No, Njemačka udruga poljoprivrednika (DBV) upozorila je kako bi ove restriktivne mjere mogle negativno utjecati na funkcioniranje poljoprivrednog sistema i normalnu opskrbu prehrambenim proizvodima. Sukladno takvoj procjeni, DBV je predložio set mjera kojim bi se fleksibilizirale određene odredbe radnog zakonodavstva kako bi se u što kraćem vremenskom roku regrutirala nasušno potrebna radna snaga u nadolazećim žetvama.

Strani radnici spašavaju žetvu

Dva tjedna kasnije, 2. travnja, njemačko Ministarstvo poljoprivrede je u dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova odobrilo, kroz travanj i svibanj, ulazak 80 000 stranih radnika za sezonske poljoprivredne poslove. Ministrica poljoprivrede Julia Klöckner (CDU) odluku je prokomentirala riječima da se radi o dobroj vijesti za poljoprivrednike jer niti sjetva niti žetva neće čekati.  

Vlada također preporučuje da se daljnjih 20 000 radnika pronađe među studentima, nezaposlenima, tražiteljima azila i radnicima koji su zbog karantene na prisilnom čekanju.

Odluka o posebnom dopuštenju ulaska za strane sezonske radnike dolazi kao posljedica neuspjeha Vlade da osigura nesmetano odvijanje proljetne žetve, unatoč tome što se na oglas Ministarstva poljoprivrede objavljen u svrhu prikupljanja domaće radne snage javilo 42 000 volontera.

Charter avionima za slabu plaću

Radnici bi u Njemačku trebali ući isključivo avionima, nakon čega je poslodavac dužan osigurati medicinski pregled pristiglih radnika i rezultate proslijediti nadležnim zdravstvenim ustanovama.  Novopristigli radnici moraju 14 dana biti odvojeni od ostalih radnika i tijekom tog perioda ne smiju napuštati poljoprivredni posjed (kako se u uredbi ministarstva navodi "de facto karantena s radnom dozvolom"). Također se propisuje da radne skupine na poljoprivrednim posjedima ne smiju prelaziti skupine od 20 osoba, a preporučuje se da one budu od 5 do 10 osoba.

Samo tjedan dana nakon odluke Ministarstva poljoprivrede prvi avioni kompanije Eurowings sa sezonskim radnicima iz Rumunjske sletjeli su na aerodrome u Berlinu i Düsseldorfu, a posebni letovi sa sezonskim radnicima najavljeni su narednih dana i za Hamburg, Karlsruhe, Leipzig, Nürnberg i Frankfurt. Rumunjska vlada je Njemačkoj izašla u susret odlukom od 4. travnja kojom se, unatoč opasnosti od korona virusa, rumunjskim građanima dopušta odlazak na sezonski rad u Njemačku.

Fotografija 1 - Eurowings

Kako izgleda rad na njemačkim farmama za Deutsche Welle objašnjava rumunjski sezonac Ioan koji je prošle godine u Njemačkoj brao šparoge. Nakon tri mjeseca teškog rada, bez tjednog odmora i sa satnicom od 10 sati dnevno kući se vratio sa svega 1 800 eura jer je više od 1 000 eura otišlo na troškove smještaja, hrane i života u Njemačkoj. Posao koji je obavljao uz 120 kolega, većinom Rumunja i pokojeg Bugara, dobio je preko posrednika koji ga zove i ove godine, ali sada uz bolje uvjete i uz organizirane letove do mjesta rada.

Rad za minimalac, bez obzira na vrstu i količinu obavljenog posla, kao glavni problem H-alteru je istaknula hrvatska sezonska radnica Ivana koja je posljednje dvije godine radila u francuskim vinogradima. Iako je minimalna satnica znatno viša nego u Hrvatskoj nemogućnost bolje zarade ubrzo je postala vrlo demotivirajuća. 

Njemačka sindikalna konfederacija na stranici Pravedni uvjeti rada u Njemačkoj donosi informacije o satnici i troškovima života za stranog poljoprivrednog radnika za 2020. Minimalna plaća od 1. siječnja iznosi 9,35 eura bruto po satu, a radni tjedan traje maksimalno 48 radnih sati. Tek ako plaća prelazi minimalac poslodavac može odbiti troškove hrane i smještaja, ali u iznosu koji ne prelazi 500 eura.

Slične mjere i u drugim državama?

Njemačka nije usamljena u ovisnosti o stranim sezonskim radnicima pa se tako procjenjuje da Francuska za proljetnu žetvu treba oko 800 000 sezonskih radnika, od čega u normalnim okolnostima dvije trećine dođe iz inozemstva. Većina od njemačkih istočnoeuropskih sezonskih radnika dolazi iz Rumunjske, a slično je i sa 70 000 do 80 000 sezonaca koji svake godine odlaze raditi na britanske poljoprivredne posjede.

Autor vijesti: Jovica Lončar
Izvor naslovne fotografije: Flickr

Jovica Lončar


Preporučite članak: