Spaljeni auti, razbijeni izlozi, požari u zgradama, suzavci i vodeni topovi slika su prosvjeda žutih prsluka posljednjih nekoliko vikenda u centru Pariza. Nekoliko tjedana masovni prosvjedi građana, glavna su tema francuskih medija i razlog zbog kojeg Emmanuel Macron prvi put popušta pod pritiskom javnosti i mijenja svoje odluke.
Pokret žutih prsluka nastao je na društvenim mrežama još u svibnju ove godine nakon najave vlasti o povećanju trošarina na gorivo. Nezadovoljstvo se sredinom studenog prelilo s društvenih mreža i online peticija na ulice širom Francuske. Tako je 16. i 17. studenog više od 280.000 ljudi blokiralo promet i palilo automobile tražeći povlačenje odluke o povećanju cijena goriva. Naime, uz stalni rast cijena goriva povezanog s globalnim tržištem nafte, francuska vlada najavila je rast trošarina na benzin za 2,9 centa i dizel trošarina za 6,5 centa u siječnju 2019. godine. Dio je to Macronove ekološke politike koja za cilj ima potpunu zabranu motora na fosilna goriva do 2040. Uz povećanje cijena goriva, planira se uvođenje različitih mjera potpore za zamjenu benzinskih i dizelskih automobila električnima ili novim dizelskim motorima, a proces je već započet u javnom prijevozu većih francuskih gradova.
Građanima je, s druge strane, ovo još jedan udarac na kućni budžet. Za vrijeme Macronove vlasti životni su troškovi porasli, a standard je ostao isti, što je dovelo do nezadovoljstva građana koji u proračun uplaćuju, ali od njega ništa ne dobivaju. Uz to, samo se 20 posto iznosa trošarina uplaćenih u državni proračun zaista usmjerava u fond za tranziciju prema ekološki prihvatljivijim izvorima energije, što pokazuje da je ekologija samo mali dio razloga za uvođenje ove mjere.
Nakon tri tjedna prosvjeda sasvim je jasno da su cijene goriva bile povod za masovno izražavanje nezadovoljstva Macronom, dok su uzroci puno dublji. Žuti prsluci nisu pokret koji je pokrenula konkretna organizacija, sindikat ili stranka, nego je to samoorganizirana masa nezadovoljnika, a podržali su ju i lijevi (Melenchon) i desni (Le Pen), svatko zbog svojih interesa. Konkretnog vodstva pokret nema, a i zahtjevi se do ovog tjedna nisu jasno artikulirali.
U utorak, 4. prosinca francuski je premijer Edouard Philippe najavio odgodu povećanja trošarina na 6 mjeseci, usprkos tome što je Macron do samog kraja pokušavao diskreditirati pokret nazivajući ih huliganima koji udaraju na stabilnost Republike. Ovaj zaokret pokazuje koliko je takav spontani izraz nezadovoljstva građana iz cijelog političkog spektra, uključujući i Macronove birače, uzdrmao francuski politički sustav moći, kako neki politički analitičari kažu - prvi put od Francuske revolucije.
Čini se da priča ipak neće završiti tako skoro. Iz žutih prsluka čuje se kako ne žele mrvice, nego cijeli baguette, pa im ovakva odluka vlade nije dovoljna jer ona samo suspendira jedan od problema koji je zapravo samo simptom bolesti sustava. Stoga građani najavljuju nastavak prosvjednih aktivnosti, a artikulirao se i poduži popis zahtjeva. Među ostalim, tu je i zahtjev da se organiziraju referendumi za sva ključna socijalna pitanja, traži se i zamrzavanje cijena stanarina, posebice za studente i osjetljive socijalne grupe, viši porezi za korporacije, a manji za male obrtnike i poduzetnike, smanjenje trošarina na goriva i oporezivanje kerozina koji se koristi za zračni promet, povećanje minimalne plaće na 1.300 eura, povećanje minimalne mirovine na 1.200 eura i tako dalje.
Paralelno sa žutim prslucima dva najveća sindikata kamionskih prijevoznika najavila su štrajk početkom sljedećeg tjedna, a 40-ak srednjih škola već nekoliko dana prosvjeduje protiv obrazovne reforme. Svi su se ovi pokreti međusobno solidarizirali uz zajedničku poruku: Macron mora otići. Francuski scenarij dobro je poznat svim kapitalističkim zemljama, pa tako i Hrvatskoj, gdje svjedočimo nestajanju srednje klase građana i ekonomskoj polarizaciji društva. Žuti nas prsluci svašta mogu naučiti, pitanje je samo želimo li to čuti.
Izvor naslovne fotografije: Youtube
Autorica teksta:
Preporučite članak: